Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D

K. Kmpincc: ZNAČAJ I U1.0GA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU EUMEDITERANA ... Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 599-610
ve koje rastu uz ceste bile izbjegavane zbog lošije prehrambene
kakvoće. Iste su površine osnovane na
bivšim šumskim rasadnicima, gdje je tlo kvalitetno.
Međutim, tlo svijetlih pruga je skeletoidno ili čak
skeletno, te se na njemu ne može osigurati kvalitetna
poizvodnja krmnih biljaka. Redovitom kosidbom
ovdje bi se dobila relativno kvalitetna krma. Naime,
proizvodnja prirodne krme na svijetlim prugama ima
svoje opravdanje i u tome da zbog većeg broja vrsta
uvijek ima neka palatabilna vrsta koja je u suho doba
godine više ili manje sočna (Picris hieracioides, Verbena
officinalis, Carex sp., Coronilla emeroides itd.) te
se divljač može napasivati tokom cijele godine (Slika
2. i 3.). Kod krmnih površina, budući da se radi o manjem
broju selekcioniranih biljaka nije moguće osigurati
zelenu fazu kroz cijelu godinu.
Velik udio šumskih površina, te ceste kod kojih se
redovito ne čiste svjetle pruge, jedan su od razloga otežanog
motrenja divljači, ali i otežanog odstrela. Ovakav
problem uočen je još u Velikoj Britaniji u velikim
kompleksima kultura četinjača (Adamič, 1990 cit.
Rate 1 iff, 1985, 1987), a isti autor preporuča rješenje
Slika 3. Svijetle pruge u punoj vegetaciji prije suhog razdoblja
Figure 3 Open strips in full vegetation before the dry period
problema na način da se predvidi raspored, broj i veličina
otvorenih površina koje se ne bi trebale pošumiti,
na istima bi se vršila kosidba i gnojenje. Najidealnijeje
da na svakih 100 ha šumskih površina dolazi od dvije
do pet površina veličine 0,2 do 1 ha.
Slika 4. Svjetle pruge u suhom razdoblju
Figure 4 Open strips in the dry period
ZAKLJUČCI
Na temelju provedenih analiza može se zaključiti
sljedeće:
1. Vegetacija uz ceste predstavlja značajan izvor hrane
za divljač. Od ukupno 70 biljnih vrsta divljač za ishranu
koristi njih 35 (50 %).
2. Gledano po broju jedinki, na svjetlim prugama raste
velik broj biljaka (190 700 biljaka/ha) od čega su
konzumne vrste bile zastupljene s 124 900 biljaka/ha.
3. Usprkos bogatstvu vrsta, svjetle pruge nisu dovoljno
iskorištene za potrebe hranidbe divljači. Zbog
toga je nužno svjetle pruge održavati kosidbom,
kako bi s njih iščezle drvenaste vrste, a povećao se
udio trava i zeljanica.
Topolju
Figure 5 Grazed plants of elder (Sambucus ebulus L.) in Topolje
Conclusions
4. Divljač na svjetlim prugama konzumira one biljne
vrste koje su za intenzivan uzgoj stoke neprikladne,
pa čak i otrovne. Ovo je značajan pokazatelj rentabilnosti
prostora, gdje bi uslijed napuštanja stočarstva
lovstvo moglo dobiti na vrijednasti upravo konverzijom
loših krmnih biljaka od strane divljači u
meso, trofeje i ostale dobrobiti lovnog gospodarstva.
5. Tlo svjetlih pruga u ovom lovištu je lošije kvalitete,
pa stoga nije pogodno za neku intenzivniju proizvodnju
krme.
6. Palatabilne biljne vrste svjetlih pruga redom preferabilnosti
su: Raphanus raphanistrum, Picris hieratioides,
Senecio erraticus, Verbena officinalis, Daucus
major, Coronilla emeroides, Feniculum vulga-
607