Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D

nje divljači nadležan je istovremeno s Erlacherom i voditelj
Službe za lov dr. Friedrich Volk, dipl. ing. Ekologiju
divljači treba ubuduće u prostornom planirnaju
organizirati u okviru šumskog poduzeća.
Unapređivati timski duh
"ASŠ d.d. trebaju više nego do sada biti otvorene i
prema unutra i prema van", objašnjava predsjednik
Uprave. Posebno je važna javna komunikacija s mušterijama,
nositeljima servitutskih prava i zaštitarima prirode.
Kolegijalnost i timski duh bit će ojačani potpisom
novih Kolektivnih ugovora (2000. godine za namještenike
i 2001. godine za radnike). "Uspjehu orijentirane
plaće i naknada na bonusnom sustavu, pridonosi
boljoj identifikaciji u radu i poslovnom uspjehu
poduzeća. Zaposlenici će biti motivirani na poslu kao
poduzetnik u poduzeću".
Šumsko poduzeće budućnosti
"Šumsko poduzeće budućnosti ne mora povećavati
prihod isključivo prosječnom cijenom drva, nego treba
svoje troškove držati pod kontrolom, te osim prodaje
drva koristiti i druge mogućnosti na povećanju rasta
vrijednosti". Erlacher ističe korištenje uprave poduzeća
u Beču kao servisnog mjesta u postizanju veće koristi
logističkog lanca.
Pripremio:
mr. se. Josip Dundović
Iz broja 2. ožujak-travanj izdvajamo:
L' ITALIA FORESTALE E MONTANA
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje
Talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze)
Raffaele C aval li, Francesco Penigotto Čega,
Franco Piegai: Odnosi između morfoloških obilježja
smreke i potrebnog vremena za kresanje grana
u području istočnog Trentina
U ovom članku autori su obradili rezultate istraživanja
koja su vršena u državnim šumama Cavalese i Priniero,
u vezi s trajanjem vremena potrebnog za kresanje
grana prilikom sječe i izrade u šumama smreke (P. abies).
Proučavani podaci omogućuju definiranje uloge
dvaju važnih parametara: prsnog promjera i visine stabala.
Ustanovljenje korelacije između tih elemenata i
vremena potrebnog za kresanje grana mogu poslužiti
kao baza za izračunavanje troškova sječe i izrade.
Već više godina traže se novi oblici plaćanja radnika
zaposlenih u raznim fazama šumske proizvodnje,
nastojeći ustanoviti kriterije plaćanja naknada na bazi
učinka za svakog pojedinog radnika i za grupe radnika.
U tim nastojanjim vodilo se računa i o nekim elementima
koji su važni na učinak, a to su: vrijeme premiještanja
radnika, nagib i pristupačnost terena, granatost
stabla i dimenzije grana, prisutnost snijega, greške
drveta i uporaba posebnih pribora kao pozitivan utjecaj.
U negativnom smislu važno je spomenuti utjecaj
na prirodnu obnovu, štete na drvetu i radnim sredstvima,
nedostatak uporabe osobnih zaštitnih sredstava i
općenito nedostatak brige za sigurnost rada.
Među raznim čimbenicima koji utječu na produktivnost
rada prilikom sječe i izrade granatost stabala
je osnovni element. Piegai (1990), Zoni (1997) i
M a r c o 1 i n i (1998) obznanili su da vrijeme utrošeno
na kresanje grana najviše utječe na neto utrošeno vrijeme
u sječi i izradi. Nedostajali su podaci koji se odnose
na utjecaj oblika granatosti, broj grana, dužinu krošnje,
na vrijeme potrebno za izradu, a radi se o važnim elementima
koji utječu na uzajamni odnos između morfoloških
karakteristika uzrokovanih granatošću debla i
produktivnosti rada. Zbog toga su vršena istraživanja u
suradnji sa šumskom upravom pokrajne Trento s ciljem
da se ustanovi postojanje odnosa između morfološkog
obilježja stabla i vremena izrade, kako bi se
mogla definirati podjela stabala na bazi granatosti i ustanoviti
pokazatelji za izračunavanje elemenata za
obračun zarada.
Izabrane su 4 smrekove sastojine na približno ravnom
terenu, a da bi se izbjegle eventualne raznolikosti
tijekom cijelog istraživanja radio je isti radnik s istom
opremom (profesionalna motorna pila i propisana zaštitna
oprema). Vrijeme izrade je precizno evidentirano, a
fazi kresanja grana posvećena je posebna pozornost.
Prilikom evidentiranja vremena izrade na radnika nije
utjecala pozornost u svezi s učinkom i iskorištenjem, da
se ne bi poremetio ritam rada. Sva su vremena snimljena
i tabelirana, kao i prsni promjer, srednji promjer, dužina
svakog sortimenta, dužina ovršine, broj zelenih i suhih
grana te udaljenost početka suhih i zelenih grana od
podnožja stabla. Učinkovito radno vrijeme trajalo je 8' 1
plus stanka za ručak u 12 h , u trajanju od l h . Početak rada
varirao je od 7 do 8 1 ', a završetak od 16 do 17\
Prilikom rada snimljene su sljedeće faze:
- vrijeme pripreme - vrijeme potrebno radniku da
pripremi pilu i osobnu opremu te da odredi smjer
pada stabla i očisti teren oko stabla
- prijelazno vrijeme - tj. vrijeme utrošeno na prelazak
radnika od dovršenog stabla do idućeg
651