Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
pojasa, obavezuju se kolhozi, mašinsko-traktorske stanice i sovhozi da uključe<br />
-ove radove u svoj proizvodni plan. Zabranjuje se podizanje šumskih nasada u<br />
jesen po sveže obrađenom zemljištu i u proljeće po proljetnoj sjetvi. Šumske<br />
nasada treba podizati u jesen rano na crnom i ranom ugaru, a sproljeća na<br />
ranom ugarivanju«.<br />
Između svih mjera agrošumskih melioracija u borbi sa sušom najveći obim<br />
zauzimaju radovi na zasađivanju poljezaštitnih šumskih pojasa.<br />
Između drugih mjera agrošumskih melioracija neophodno je potrebno<br />
zavesti mnogo više radova oko uzgoja šuma mjesnog značenja na sipkim<br />
pjescima Srednje Azije i u Australijskoj oblasti. Nasadi uz obale i jaruge nažalost<br />
u većini oblasti, nisu još dostigli dovoljno široku primjenu.<br />
Spoznaja o ogromnom narodnogospodarskom značenju poljezaštitnih pojasa<br />
sve dublje i šire prodire u mase kolhoznika. Mnogi kolhozi sušnih oblasti u<br />
borbi sa sušom izveli su velike radove na zaštitnim šumskim nasadima i ogradili<br />
svoja polja (oranice) šumskim pojasima. 59 kolhoza Celinskog reona, Rostovske<br />
oblasti, za tri godine (od 1936 do 1939 g.) zasadili su na svojim poljima<br />
1.700 hektara zaštitnih šumskih pojasa, koji su uz primjenu visoke agrotehnike<br />
i brižne njege uspjeli za 90%.<br />
Napredne mašino-traktorske stanice u stepskim reonima odigrale su veliku<br />
ulogu kod primjene mjera za podizanje šumsko-zaštitnih pojasa. Tako, MTS po<br />
imenu Viljamsa, Buzulukskog reona, Čkalovske oblasti, omogućila je sadnju<br />
poljezaštitnih šumskih pojasa na površini od 500 hektara. Ovi šumski pojasi<br />
ogradili su 12 hiljada hektara oranica. U širokim razmjerima provodila se je<br />
sadnja šumskih pojasa i u kolhozima na području Demirovske MTS, Novo-<br />
Annenskog reona, Stalingradske oblasti, i u drugim reonima.<br />
Veliki radovi na poljezaštitnim šumskim pojasima, provedeni u naprednim<br />
reonima i MTS, pokazali su već efekat ovih mjera.<br />
Poznato je da 1946 godina nije bila povoljna za čitav niz reona SSSR-a.<br />
Nepovoljni klimatski uslovi te godine snizili su žetveni prinos mnogih<br />
kolhoza Voronješke oblasti. Jedino u onim kolhozima koji su imali poljezaštitne<br />
šumske pojase polučena je zadovoljavajuća žetva, za 2 do 2,5 puta viša nego<br />
"U kolhozima, koji nisu imali šumske pojase.<br />
Kao značajan primjer može se navesti kolhoz »Crveni bogatir« Mihajlovskog<br />
reona. U tom kolhozu još prije rata provedeni su veliki radovi oko zasađivanja<br />
šumskih pojaseva. Kao rezultat njihovog zaštitnog djelovanja kolhoz<br />
je, pod uslovima žestoke suše 1946 god., postigao žetvu ozime pšenice od <strong>10</strong> mtc<br />
po hektaru.<br />
Teški klimatski uslovi vladali su i u nizu kolhoza Buzulukskog reona,<br />
Čkalovske oblasti. Bez obzira na tu činjenicu, u kolhozu »Prva pjatiljetka*<br />
Buzulukskog reona uz postojanje šumskih pojaseva postignuta je 1946 godine<br />
žetva raži poslije ugara od 12 mtc/ha, jare pšenice 8 mtc/ha i zobi <strong>10</strong> mtc/ha.<br />
Ovo je postignuto pod vrlo teškim uslovima pošto od <strong>10</strong>. maja do 3. jula, t. j-<br />
kroz 7 nedjelja nije na polja toga kalhoza pala niti kaplja kiše, a neprestano<br />
je vladalo žarko i sušno vrijeme.<br />
Interesantne podatke o uplivu poljezaštitnih šumskih pojaseva na žetvu<br />
žitarica možemo prikazati prema kolhozu po imenu Staljina, Saljskog reona,<br />
IRostovske oblasti, gdje su sva polja opsađena šumskim pojasima. (Vidi tab. 1).<br />
332