Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Cesta je pojava, da se za gradnju talpanih puteva uzima sasvim zdravo<br />
i u svakom pogledu tehnički sposobno drvo, te je vrijednost njegova jednaka<br />
vrijednosti ostalog tehničkog drveta. Normalno za kašicne trebalo bi uzimati<br />
tehnički neupotrebljiv ostatak iza izrade trupaca, ali to dakako nije uvijek<br />
slučaj.<br />
Ad 4. Ako se gornjem doda još i to, da je za izvoz trupaca talpanim putevima<br />
neophodno potrebno praviti zarub (sporne), onda se masa korisnog<br />
drveta još smanjuje i to za oko 3,5%' kod zarubljivanja na jednom kraju, a<br />
preko 6%' kod zarubljivanja na oba kraja, (po Dr. Ugrenoviću).<br />
Prema tome zahvaljujući izvozu drveta vučom proizođač okruglo gubi<br />
oko <strong>10</strong>%' cjelokupne sječive mase. On gubi to skoro uvijek u potpunosti, jer se<br />
drvo iz talpanih puteva, nakon dvogodišnje upotrebe, u većini slučajeva, ne<br />
može više upotrebiti ni zašta, pa čak ni za loženje lokomotiva, već ostaje u<br />
jarku, dok potpuno ne istrune. Istina, kraće upotrebljeno i bolje očuvano drvo<br />
može da se upotrebi za izdavanje servitutnim ovlaštenicima kao ogrev i to<br />
satno na pogodni mmjestima, djelimično kao drvo za loženje lokomotiva i<br />
najzad, sasvim malo, za žeženje ćumura. Međutim, takvo iskorišćavanje ipak<br />
je prilično rijetka pojava, baš za to, što se talpani putovi, u većini slučajeva,<br />
podižu u teškim i zabačenim terenima.<br />
Ad 5. Trupci, vučeni po zemlji ljeti ili zimi, za vrijeme toplijih dana,<br />
uvijek su prljavi, zamazani blatom, oštećeni skoro po cijeloj periferiji. Cesto<br />
se na takvom trupcu ne može da pročita broj, često se ne mogu uočiti inače<br />
vidljive periferijske greške, a u slučaju da su vučeni kamenitim putem oni<br />
su puni većih i manjih kamenčića, koje treba naknadno vrlo pažljivo vaditi,<br />
kako se ne bi oštetile pile prilikom rezanja trupaca na pilani. Manipulisanje<br />
sa takvim trupcima, iako možda ne mnogo, ipak je otežano.<br />
Ad 6. Pri izvozu trupaca vučom po zemlji neophodna je izgradnja šumskih<br />
stovarišta, jer se talpani putovi završavaju obično na onom mjestu, dokle<br />
dopire šumska željeznica. Stovarište je ovdje zglob, koji povezuje dva dijela<br />
puta: od panja do šumskog stovarišta, i od šumskog stovarišta do mjesta prerade<br />
ili potrošnje. Pada u oči, da se stovarišta drvenog materijala moraju<br />
podići na svim mjestima, gdje god se menja način transportovanjia. Na pr.:<br />
između talpanog puta i šumske željeznice, između šumske željeznice i žicare,<br />
između željeznice i rijeke, kojom se drvo plavi ii splavari i t. d. Prema tome,<br />
u koliko su načini transportovanjia drveta od jedne točke puta do druge raznovrsniji,<br />
u toliko je i broj stovarišta veći, u toliko su veći troškovi manipulisanja,,<br />
jer na svakom takvom stovarištu dolazi utovar, odnosno istovar, dolazi<br />
primanje i izdavanje drveta, dakle povećanje proizvodnih troškova. Iz toga<br />
proizlazi, da kod racionalnog gospodarenja treba težiti što jednoličnijem načinu<br />
transportovanja, odnosno izvoženja drveta. Idealno bi bilo, kada bi se<br />
drvo moglo transportovati direktno od panja do mjesta prerade ili potrošnje<br />
bez ijednog pretovara. Istina, na šumskim stovarištima drvo se nešto prosuši,<br />
smanji mu se težina, pa se na taj način smanjuju troškovi transportovanja,<br />
ali oni nisu u snazmjeri sa troškovima pretovara i primopredaje.<br />
Ostavljajući po strani nepotrebna teorisanja pokušaćemo da odgovorimo<br />
na pitanje: »Ima li uopšte mogućnosti, da se otklone nedostaci dosadašnjih<br />
načina izvoza glavnih šumskih proizvoda od panja do šumske željeznice,<br />
304