Å UMARSKI LIST 10-11/1947

da se i u starim kućama sve ovo popravi. Dobra vrata, dvostruki prozori, kao i dvostruki
podovi neophodno su potrebni ne samo za štednju s drvetom, nego i radi boljeg
čuvanja zdravlja. Tako uređena prostorija grijana s peći ili štednjakom, u kojem gore
suha drva bit će uvijejt toplija i ugodnija od ma kakve prostorije grijane ognjištem!«
Ing. O. Piškorić
F.VONIMUS — VRSTE
KAO SIROVINE ZA DOBIVANJE »GUTTAPERČE« (GUME) U SSSR
U mnogobrojne sirovine biljnog porijekla, koje su neophodno potrebne za
tehnički progres Zemlje spada »Guttaperča) (guma).
Pronalazak ove sirovine u kori šumske biljke Evonimus-a, kurike (E. verrucosa,
E. eropea, E. japonica) i dobivanje ove sirovine u masovno-industrijskom mjerilu
smatra se krupnim uspjehom Sovjetskog Saveza.
Nigdje, osim u SSSR, ova se tropska sirovina ne dobiva u uvjetima umjerene
klime.
Uzgajanje kurike izvadak) se je do sada na relativno neznatnim površinama i to
pod pokrovom šume, u obliku podstojnih sastojina. Kod ovog načina uzgajanja kopirano
je prirodno obnavljanje te kurika se smatrala kao nuzgredni produkat u proizvodnji
drvne mase.
Zbog pomanjkanja iskustva u kultiviranju kurike ovaj način imitiranja prirode u
obnavljanju kurikovih sastojina bio je do sada jedini način uzgajanja ove korisne
biljke. Kasnije, pokusnim radovima bilo je dokazano, da razmnožavanje kurike moguće
je i na posve otvorenim površinama izvan šuma, na plantažama, t. j. isto onako, kao
što se prakticira u kultiviranju drugih tehničkih, ljekovitih i poljoprivrednih biljaka.
Kultiviranje kurike na plantažama ima više prednosti od uzgajanja iste u šumama
i to:
1. Skraćuje se rok proizvodnje više nego dvaput, naime: kod uzgajanja kurike
pod pokrovom šume eksploatacija je moguća u starosti od 20 do 30 godina, dok na
otvorenim plantažama u 8 do 10 godina.
2. Produkcija se po 1 ha površine kod kultiviranja na plantažama povećava 5
do 10 puta. Prosječna produkcija žila, iz kojih se vadi gutta (guma) kod uzgajanja
kurike u šumama u uvjetima Kavkaza iznaša 200—300 kg-ma, a samo izuzetno do
500 kg-a. Kod kultiviranja kurike (Evonimus europea) na plantažama ta produkcija bi
se mogla bez poteškoća povećati do 5.000—8.000 kg-ma po ha.
3. Kod kultiviranja kurike na otvorenim plantažama postoji široka mogućnost
mehanizacije svih radova oko uzgajanja i eksploatacije, što je kod gospodarenja u
šumama vrlo teško ili posve nemoguće izvesti. U sadašnjim uvjetima uzgajanja kurike
mehanizacija radova skoro ne postoji, a ova okolnost znatno poskupljuje dobivanje
sirovine, jer zahtjeva uposlenje velikog broja radnika.
4. Na plantažama moguća je, a i neophodno potrebna primjena visoke agrotehnike
i selekcije, što opet stvara uvjete za proizvodnju sirovina visokog kvaliteta.
Buduć da se zalihe ove sirovine u prirodnim uvjetima neprestano smanjuju, pak
je SNK—SSSR koncem godine 1944 doneo rješenje, da se uspostavi produkcija ove
sirovine na bazi vještačkog kultiviranja kurike i da se radovi na kultiviranju iste
znatno prošire.
Na osnovu dugogodišnje prakse sa kultiviranjem ovog grma CNIILH (Centralni
naučno istraživački institut šumarskog gospodarstva) zaključio je, da je neophodno
potrebno sve radove po kulturi i eksploatiranju Evonimus-a na najracionalniji način
reorganizirati. Baza za produkciju sirovina kaučuka mora da bude stvorena u specijalno
za to osnovanim »Kurikovim gospodarstvima« sa glavnim zadatkom proizvodnje
tih sirovina. Ova gospodarstva imala bi se organizirati sa određenim smjernicama
radova po tipu postojećih sovhoza i promhoza.
U ovim potpuno samostalnim gospodarstvima Evonimus će se uzgajati na otvorenim
plantažama i to u prvom redu Evonimus europea, jer se najlakše
kultivira i produktivnije je od Evonimus verrucosa, premda sadrži u sebi manje gutta
od ovog potonjeg.
Evonmus verrucosa (bradavičasta kurika) mora da zauzme u ovim gospodarstvima
podređeno mjesto.
346