You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Iskustva stečena za vrijeme rata obično se u punoj mjeri primjenjuju.<br />
i u posljeratnoj obnovi i zato je od naročitog interesa proučavanje takvih,<br />
eksperimenata ili postignuća. Pogotovo je za nas dragocjeno iskustvo Sovjetskog<br />
saveza, jer je to jedina zemlja, koja već duži niz godina sprovodi plansku,<br />
proizvodnju.<br />
Nas ovdje zanimaju uspjesi sovjetskih šumarskih stručnjaka na polju<br />
4 izvoza drveta iz šume, pa ćemo se tim pitanjem i pozabaviti u daljnjem izlaganju.<br />
U posljednjoj fazi rata, neposredno po njegovom završetku, a donekle još<br />
i danas, jedan od težih problema kod eksploatacije šuma kod nas nesumnjivo<br />
je izvoz drveta iz šume. S toga je sasvim umjesno da se ovo pitanje osvjetli sa.<br />
gledišta racionalizacije i mehanizacije istog. No već na prvom koraku susrećemo<br />
se s jednom poteškoćom, a to je razlika u obliku šumskog gospodarenja.<br />
u SSSR i kod nas, naročito u Bosni i Hercegovini. Šume Sovjetskog saveza,<br />
mahom su nizinske, u ravnicama, a najčešći, ako ne i isključivi način sješe,<br />
je čista sječa. Kod nas pak važi kao neosporno pravilo, da šume brdovitih<br />
predjela mogu da se eksploatišu skoro isključivo prebornim načinom gospodarenja.<br />
Evo već teme za razmišljanje! Možda bi bilo umjesno, da se podvrgne<br />
kritici baš ovo tradicionalno načelo. Ne radi se ovdje samo o prednostima i<br />
manama jednog ili drugog načina, sa čisto uzgojnog gledišta, pa, ako hoćemo,<br />
i sa gledišta zaštite šuma, odnosno šumskog tla, tu se radi na prvom mjestu<br />
o prednostima, koje pruža eksploatacija šuma čistom sječom. Jasno je samo»<br />
po sebi, da je kod koncentrisanih sječa mnogo lakše i jeftinije organizovati<br />
racionalan i mehaniziran način izvoza nego li kod prebornih sječa, premda jei<br />
kod sječe glavnih prihoda u prebornim š.umama sječiva masa prilično velika,<br />
i manje više koncentrisana.<br />
Ne treba, međutim, smetnuti s uma i to, da izvoz šumskih sortimenata,.<br />
u svim našim preliminarima, pretstavlja najjaču poziciju. On iznosi, prosječno,.<br />
skoro 50%' svih proizvodnih troškova. Ne treba naročito podvlačiti, koliko bi<br />
bilo važno smanjiti te troškove, sniziti vrijednost izvoza na najmanju moguću<br />
mjeru, i time pojeftiniti drvni materijal.<br />
Zagovarajući čistu sjeću mi smo potpuno svijesni, da ćemo naići na žestok<br />
otpor od strane mnogih šumarskih stručnjaka, svijesno smo, da će kod toga<br />
biti najteže razbiti možda i neosnovan, duboko usađen strah kod skoro svakog,<br />
šumarskog stručnjaka, koji je godinama radio u planinskim krajevima i natjerati<br />
ga "da ipak razmisli, da pokuša potpuno objektivno staviti na vagu sve<br />
»za:« i »protiv« i da iz toga izvede logičan zaključak. Ne zaboravljamo pri<br />
tome ni na potreban vremenski period za prelaz na gospodarenje čistim sječama,<br />
ni na navike okolnog stanovništva. Mi smo, međutim, uvjereni, da pod<br />
uslovima novog državnog uređenja ne može biti straha, da šumske površine,<br />
posječene čistom sječom, neće biti ponovno privedene šumskoj kulturi. Uostalom,<br />
preborna sječa, onakva, kako se vrši u našim šumama, strogo uzevši,<br />
i nije preborna sječa, već prije unakažena oplodna sječa.<br />
Htjeli bismo ovdje naročito naglasiti, da razmatranje problema, izvoza<br />
drveta iz šume, u daljnjem izlaganju, nije bezuslovno vezano za način gospodarenja<br />
čistom sječom. To je tek misao, nabačena uzgred, a koja je svakako<br />
u uskoj vezi sa tretiranim problemom.<br />
302
Change language