Å UMARSKI LIST 10-11/1947

Preko eventualnih jaraka, potoka i slično, prave se mostovi, ali najprimitivnije
konstrukcije, nalik na kašicne kod talpanih putova.
Gorn» sloj prenosnih šumskih željeznica je dovoljno lagan i može biti
građen na dva načina: od zasebnih šina i pragova ili iz prethodno sastavljenih
pojedinih članaka (okvira, segmenata), koji se pripremaju u sjedištu manipulacija
ili šumskih uprava. Paranje, namještanje i sastavljanje pojedinih članaka
vrši se poluautomatski. Širina kolosjeka može biti 600 ili 760 mm.
Brzina kretanja vagoneta po takvim prenosnim šumskim željeznicama
iznosi svega 4 do 8 km. na sat, a odstojanje između osovina vagoneta također
je malo. Sve to omogućava građenje takvih željeznica sa krivinama radijusa
od 30 do 75 m., a u praksi se dešava, da se grade željeznice i sa radijusom
od 20, pa čak i od 10 m. Prelazne krivine su vrlo male, taman tolike, da se
na njih može smjestiti vagonet sa svoja 4 točka.
Ako se materijal vuče uz brdo, usponi se uzimaju od 15 do 25"•'»>, a na
pojedinim mjestima, mogu da idu i do 40"'"». ali samo na kraća odstojanja,
po prilici na dužini od 50 metara.
To isto važi i za padove, ako pravac izvoza leži niz brdo.
Svi drugi uslovi gradnje prenosnih šumskih željeznica manje vi'Je se
podudaraju sa opštim pravilima za gradnju željeznica.
S obzirom na vučnu snagu upotrebljavaju se šine različitih dimenzija.
Ako je vuča mehanizovana upotrebljavaju se šine od 7 do 8 kg. težine рз
1 tekućem metru, a aa konjsku gjuču mogu biti i lakše, od 5 i 6 kg.
Što se tiče pragova, oni ne moraju da zadovoljavaju obične propise za
željezničke pragove. Oni se mogu praviti od najslabijeg drveta, koje se nađe
duž same trase. Pragovima se ne daje uobičajena forma, već se upotrebljavaju
obične oblice cd 10 do 15, pa i 20 cm. debele, dužine 1 do 1,20 m. Na slabom,
neotpornom tlu upotrebljavaju se malo deblje oblice od 20—22 cm. promjera,
rascjepljene na dvije polovine, koje se polažu ravnom stranom na zemlju.
Razna debljinia pragova je potrebna radi izravnanja reljefa tla. Broj pragova
također je manji nego obično, jer se pragovi polažu na odstojanju od 1 do 1,5
-met. od uzdužne osovine jednog praga do uzdužne osovine drugog.
Ka:da se svo posječeno drvo izveze iz šume, prenosne šumske željeznice se
demontiraju, a pragovi se odnose na stovarište i upotrebljavaju kao ogrevno
drvo.
Kod prenosnih željeznica, koje se grade od unapred sastavljenih članaka,
ovakvi pragovi ne bi se mogli upotrebiti, jer su nezgodni za prenošenje, a
članci bi bili suviše teški, pa se stoga upotrebljavaju drveni četvrtasti pragovi,
napravljeni od talpi, ili pak željezni pragovi.
Pojedine šine ili čitavi članci, sastavljaju se između sebe pomoću željeznih
ploča i zavrtnjeva, pri čemu se ploče često uopće ne skidaju posve
već na jednom kraju, odnosno na jednoj šini ostaju stalno prišarafljeni na
šinu, a prilikom montiran ja kolosjeka učvršćava se drugi slobodni kraj, za
narednu šinu, pomoću jednoj zavrtnja. Radi veće stabilnosti šine se pričvršćuju
za pragove željeznim klinovima, kao i kod običnih željeznica i to svaka šina
sa svega dva eksera — jedan od spoljne strane, a drugi sa unutrašnje, ali ne
na jednom pragu, već se svaki ekser zabije na drugi prag. Količina spojnica,
zavrtnjeva i klinova zavisi od težine, odnosno dimenzija upotrebljenih šina.
Tako, na primjer, za jedan kilometar prenosnog kolosjeka, građenog od šina
306