Å UMARSKI LIST 3-5/1989

U našoj literaturi postoje veoma oskudni podaci o njegovom uzgajanju
na jadranskom primorju. Ma tko vic bilježi (1977, 2—3:134) suplutnjak
kod autobusne stanice u Dubrovniku. Ra uš navodi (1981, 3:8) ovaj takson
i za park Komrčar na Rabu.
U Novom Vinodolskom u ulici Nikole Mrzljaka nalazi se primjerak suplutnjaka.
Dana 24. svibnja 1986. bio je visok oko 8 m, a prsni je promjer
njegova debla iznosio 37 cm (bez pluta!). Naime, ovom su stablu neodgovorni
pojedinci odrezali koru na visini od 72—135 cm od tla (si. 3). S obzirom
da je debljina pluta na isječcima iznosila 3—5 cm, prsni promjer debla s
korom iznosio bi oko 40—42 cm. Na naš poticaj, deblo ovog stabla zaštićeno
je kasnije žičanom mrežom. Dana 7. svibnja 1988. ustanovili smo da se na
isječku debla stvaraju svake godine novi slojevi pluta.
U blizini suplutnjaka nalaze se dva stabla crnike i jedan hrast s plutastom
korom visine oko 7,5 m i prsnog promjera 24 crn. Prema usmenom
saopćenju dipl. ing. Marijana Štajduhara iz Crikvenice, ovaj je primjerak
zajedno sa suplutnjakom nabavljen 1964. u rasadniku u Novoj Gorici. Prilikom
naših kratkotrajnih obilazaka nismo na žalost bili u mogućnosti da
ustanovimo padanje lišća s ovog stabla. Stoga ne možemo pouzdano tvrditi
da li je taj primjerak plutnjak ili suplutnjak.
RAZMNOŽAVANJE
Suplutnjak se može razmnožiti sjetvom sjemena i cijepljenjem.
Žirovi se spremaju stratificirani u grubom pijesku. Postupak održavanja
je isti kao i za žirove drugih vrsta hrastova.
Prema Pucciu (1915, 11:1215), kod cijepljenja se za podlogu upotrebljava
crnika. Primjenjuju se ove vrste cijepljenja: klinasto cijepljenje,
obično spajanje i englesko spajanje. Klinasto cijepljenje provodi se u proljeće,
a obično i englesko spajanje u srpnju ili kolovozu.
ZAKLJUČAK
Suplutnjak — Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q. suber, Q. x hispanica
Lam.) je zbog svog debla pokrivenim slojem izbrazdanog pluta i poluzimzelene
krošnje veoma interesantan s dekorativnog, botaničkog, edukativnog
i turističkog stanovišta. U parkovima našeg Primorja nalazi se svega
nekoliko primjeraka, među kojima se u Novom Vinodolskom kultivira jedno
stablo. S obzirom da ovaj hrast dobro podnosi postojeće ekološke uvjete,
potrebno ga je više proširiti u parkove i nasade Vinodolskog primorja.
LITERATURA
1. Anić, M., 1946: Dendrologija, in Šafar, J.: Šumarski priručnik L, 506, PNZ,
Zagreb.
2. Beguinot, A., 1931: Cerro, in Enciclopedia italiana IX, 819, Roma.
3. Bertović, S. ct al., 1963: Vegetacijska karta krša Jugoslavije, isječak sjeverozapadnog
dijela, in Šum. enc. 2, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
159