Å UMARSKI LIST 3-5/1989

4. Ehrendorfer, F., 1973: Liste der Gefasspflanzen Mitteleuropas, 221, Gustav
Fischer, Verlag, Stuttgart.
5. Giperborejski, B.; Marko vie, T., 1952: Dendrologija udžbenik za srednje
šumarske škole, 122, Svjetlost, Sarajevo.
6. Hire, D., 1904: Revizija hrvatske flore (Revisio florae croaticae), Rad JAZU,
knj. 159. Matem.-prir. razred 36, 153, Zagreb.
7. H or vat, A., 1954: Prilog poznavanju plutnjaka (Quercus suber L.), Šumarski
list 1, 1—10, Zagreb.
8. J o v a n o v i ć, B., 1967: Dendrologija sa osnovima fitocenologije, 383, Naučna
knjiga, Beograd.
9. Jovanović, B., 1982: Dendrologija, III. dop. izd., 328, Univ. u Beogradu, Beograd.
10. Jurdana, S., Novak, R., 1967: Crikvenica, in Medicinska enciklopedija 1,
744, JLZ, Zagreb.
11. Kriissmann, G., 1958: Quercus x hispanica Lam., in Pareys Blumengartnerei,
2 Aufl., Band I, 517, Paul Parev, Berlin und Hamburg.
12. L o v r i ć, A.—Ž., 1981: Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na primorskom
kršu, Šumarski list 3—4, 119—132, Zagreb.
13. Maksić, B., 1963: Klima in Šum. enc. 2, 20—24, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
14. M a t k o v i ć, P., 1977: Crnika, česmina — Quercus ilex L., Hortikultura 2—3,
126—136, Split.
15. Nejgebauer, V. et al., 1963: Pedološka karta Jugoslavije, in Šum. enc. 2,
Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
16. O p p i t z, O., 1965: Novi Vinodolski, in Enc. Jug., 6, 331, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb.
17. Piccioli, L., 1923: Selvicoltura, 126, 127, 270, UT-ET, Torino.
18. Pucci, A., 1915: Dizionario generale di floricultura II, 1215, Ulrico Hoepli, Milano.
19. Rauš, Dj., 1981: Park Komrčar na Rabu, Hortikultura 3, 8, Zagreb.
20. Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja, Prir. istr. kralj. Jug., sv.
17, 77, JAZU, Zagreb.
21. Simon ka i, L., 1909: Quercus adriatica Simk., in Magyar Botanikai Lapok
(Ungarische Botanische Blatter), VIII, 38—39, Budapest.
22. Tr ina j s t i ć, I., 1987: Hrast plutnjak (Quercus suber L.) u flori Hrvatske,
in Zb. saž. priopć. trećeg kongresa biologa Hrvatske, 108, HBD, Zagreb.
23. Vukićević, E., 1982: Dekorativna dendrologija, II. dop. izd., 284, Univ. u
Beogradu, Beograd.
Contributo alia col I iva/ione del cerro — sughera —
Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q suber, Q. x Hispanica Lam.)
sulle piantaggioni della riviera di Vinodol
Conclusione
Cerro — sughera e un albero semisempreverde molto maestoso coll' interessante
seorza sugherosa. Nei parehi della nostra costa adriatica si trovano poehi
esemplari di questa quercia. Nella citta di Novi Vinodolski si coltiva un esemplare
che sopporta bene i fattori della elima e del terreno. Per ragione di sopra menzionati
fatti, il cerro-sughera merita d'essere piu coltivato nei parehi, giardini
e viali sulla regione di Vinodol.
160