Å UMARSKI LIST 3-5/1989

Na Malti nema nekih običnih evropskih divljih životinja kao što su to
vjeverice i lisice. Nema ni zmija otrovnica. U Prirodoslovnom muzeju u Rabatu
izloženi su, uz ostalo, najvažniji predstavnici autohotne faune.
Posebno je zanimljiva endemska gušterica Laccrta filflaensis filflaensis, zelene
boje s crvenim pjegama, nazvana tako prema otočiću Filfla na kojemu živi,
udaljenom 5—6 km od južne obale Malte (si. 1). Osim normalno razvijenih, na
otočiću se veoma često mogu naći i primjerci s dvostrukim pa i trostrukim repom.
Takvi su deformiteti kod guštera inače dobro poznati, a pojavljuju se kao
posljedica samosakaćenja ili autotomije. Naime progonjeni gušter, uhvaćen za
rep, refleksno odbacuje taj dio tijela spašavajući tako svoj život. Na ozlijeđenom
mjestu dolazi razmjerno lako do reparacije, tj. do stvaranja jednog ili više novih
repova. No odakle toliki broj dvorepih i trorepih gušterica na tom otočiću?
Objašnjenje se može naći u činjenici da otočić Filfla već dugo služi kao meta za
gađanje brodskim i avionskim vatrenim oružjem za vrijeme vojnih vježbi. Pri
lome dakako krhotine tanadi i granata pogađaju i gušterice. Neke ugibaju, a
one koje su pogođene u rep, obnavljaju ga na netom opisani način.
PLANIRANJE PROSTORA I TURIZAM
Poslije sticanja nezavisnosti 1964. godine Malta je još neko vrijeme bila
velika pomorska i zračna luka Velike Britanije. Za iznajmljivanje svog teritorija
u tu svrhu primala je velika sredstva. Iako je o njima tako reći životno ovisila, u
jednom se trenutku odlučila za ukidanje vojnih baza. Bio je to doduše hrabar
potez, ali i snažan udarac nacionalnoj ekonomiji zemlje. Na sreću upravo je
tada započeo nagli razvoj turizma u svijetu, a posebno u mediteranskom području,
pa je u tome i Malta uvidjela svoju šansu i dobro je iskoristila. Od 1965.
godine, kada je Maltu posjetilo 48.000 turista, taj se broj iz godine u godinu naglo
povećavao, tako da je 1980. godine iznosio 728.732 (ili oko dva puta više od domaćeg
stanovništva), što znači povećanje od 15 puta za 15 godina.
Među stranim turistima na Malti ima i mnogo naših. Godišnje ih dođe oko
3.000. Isto tako ima na Malti i dosta naših stručnjaka, posebno zdravstvenih radnika
na privremenom radu. Prvi naši »gastarbajteri«, većinom iz Dalmacije,
došli su na Maltu još u vrijeme kada su Britanci nakon dolaska na otok počeli
tražiti radnu snagu za gradnju brodogradilišta. I tijekom drugog svjetskog rata
došlo je na Maltu dosta naših ljudi. Neki su ondje osnovali obitelji i trajno se
nastanili pa danas možemo naići na Maltežane s prezimenima kao što su npr. Niković,
Puljizović, Koludrović i dr.
Na malteškim otocima (316km' J ) ima preko 400 crkava, što je otprilike jednako
broju svih ugostiteljskih objekata u toj izrazito turističkoj zemlji. Jedna
od tih crkava, Rotunda, nalazi se u malom mjestu Mosta u sredini otoka i po
veličini je treća na svijetu. Može primiti 13.000 ljudi ili dva puta više nego što
mjesto ima žitelja. Zanimljivo je da je ta veličanstvena građevina sagrađena bez
upotrebe skela, a radovima je rukovodio zidarski majstor koji nije znao čitati
ni pisati.
Još jedna zanimljivost o Malti, u istom stilu: Skoro najmanja evropska država
ima najveću konferencijsku dvoranu u Evropi! U njoj se često održavaju
razni međunarodni sastanci.
185