Untitled - Ministarstvo finansija

More documents

Recommendations

Info

Godišnji izvještaj Ministarstva finansija Crne Gore / 2007. da ubira veći nivo državnih prihoda u cilju poboljšanja javnih usluga u obrazovnom i zdravstvenom sistemu, kao i postizanju višeg iznosa kapitalnih investicija uz nastavak politike snižavanja dugova. Pored modela privatizacije strateškom investitoru, ući će se i u nove modele javno-privatnog partnerstva. Ukupan udio državne imovine u većim kompanijama, čija djelimična ili potpuna privatizacija se očekuje u sljedećih nekoliko godina (Elektroprivreda CG, Željeznice Crne Gore, Jadransko brodogradilište Bijela, Plantaže, Luka Bar, Duvanski kombinat Podgorica, Institut Dr. Simo Milošević, HTP Budvanska rivijera, HTP Ulcinsjka rivijera) iznosi 1.078 miliona € ili 64% njihove ukupne nominalne vrijednosti. U svakoj od njih trenutno država ima većinsko vlasništvo. < Dalje poboljšanje biznis okruženja i aktivna podrška malim i srednjim preduzećima (MSP); Poboljšanje biznis okruženja jedan je od glavnih akcenata ekonomske politike u periodu 2007-2010. Poslovni ambijent u Crnoj Gori je značajno poboljšan tokom poslednjih nekoliko godina. Ipak preduzetnici su i dalje suočeni sa teškoćama, koje proizilaze iz komplikovanog pravnog i regulatornog okvira: komplikovane i dugotrajne administrativne procedure, slabe koordinacije inspekcija, dugotrajnog i komplikovanog procesa kupovine zemljišta te prenosa nepokretne imovine, problema kod osiguranja imovine, nedovoljno fleksibilnog tržišta rada, limitiranog pristupa finansijama za MSP, visokog učešća sive ekonomje. Buduće aktivnosti ekonomske politike za poboljšanje biznis okruženja u Crnoj Gori se odnose prije svega na eliminisanje biznis barijera ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru, legalizaciju sive ekonomije i na aktivnu politiku podsticanja razvoja MSP. Predviđene mjere za eliminaciju biznis barijera odnose se na dalje olakšanje ulaza u biznis, pojednostavljenje sistema licenciranja, pojednostavljivanje izlaza iz biznisa, unapređenje politike u domenu gradskog građevinskog zemljišta, ubrzanje procesa prenosa nepokretne imovine, povećanje profesionalizma administracije, uvođenje on-line registracije i redovno ažuriranje podataka na zvaničnom sajtu Centralnog registra Privrednog suda, olakšanje pristupa dodatnim izvorima finansiranja. Na području aktivne politike podsticanja razvoja MSP mjere ekonomske politike će biti usmjerene u stvaranje stimulativnog ambijenta za razvoj MSP, jačanje različitih oblika institucionalne (nefinansijske) podrške razvoju MSP, jačanje različitih oblika finansijske podrške MSP, itd. Predviđaju se i mjere za dalje povećavanje konkurentnosti Crne Gore na području poreza i doprinosa za socijalno osiguranje. < Fleksigurizacija tržišta rada i smanjenje uloge države na tom području; Stopa zaposlenosti se stalno povećava dok stopa nezaposlenosti dosta brzo opada. To je prije svega rezultat ubrzanog ekonomskog razvoja ali i aktivne politike zapošljavanja koju Vlada i Zavod za zapošljavanje vode posljednjih godina. Najveći problem crnogorske nezaposlenosti je strukturna nezaposlenost koja se ogleda u neusklađenosti između ponude i tražnje radnika po pojedinim zanimanjima. Politika Vlade na području tržišta rada i ljudskih resursa proizilazi iz smjernica EU i temelji na Nacionalnoj strategiji zapošljavanja 2007-2010, Nacionalnom akcionom planu zapošljavanja za 2007-2008. godinu i Programu zapošljavanja za 2007. godinu. Teži se i većoj fleksibilnosti tržišta rada kao i većoj sigurnosti, to jest, teži se fleksigurnosti. Država će se postepeno udaljiti iz tržišta rada, posebno od direktnog uplitanja u odnose između radnika i poslodavaca i uticaja na nivo zarada. Podršku ovome će dati novi zakon o radu koji je u izradi i čije usvajanje se očekuje do kraja 2007. godine, kao i formiranje tripartitnog Socijalnog savjeta. Zakon o radu će, s jedne strane, omogućiti veću slobodu poslodavcima prilikom ugovaranja radnih odnosa, odnosno veću fleksibilnost tržišta rada uopšte, a s druge strane radnicima ublažiti gubitak sigurnosti boljom zaštitom primanja u slučaju nezaposlenosti i djelotvornijoj pomoći kod ponovnog zapošljavanja. Socijalni savjet će značajno unaprijediti socijalni dijalog i bitna pitanja rješavati uz podjednako učešće socijalnih partnera. Nacionalna strategija zapošljavanja identifikuje tri glavna prioriteta tržišta rada i zapošljavanja: (I) povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti sa mjerama za podsticanje poslodavaca na otvaranje većeg broja radnih mjesta, mjerama za smanjivanje dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti među mladima, mjerama za podsticanje preduzetništva, produžavanje radnog vijeka, jačanje institucija tržišta rada i podsticanje partnerstava za zapošljavanje; (II) povećanje produktivnosti i kvaliteta rada sa mjerama usmjerenim na unapređenje kvaliteta radne snage i na održavanje/održivost radnih mjesta, (III) jačanje socijalne kohezije sa mjerama za unapređivanje/promovisanje zapošljavanja žena, prevenciju socijalne isključenosti, prevenciju siromaštva na sjeveru Crne Gore. < Ubrzanje razvoja turizma kao jedne od najperspektivnijih grana crnogorske privrede; Turizam je jedna od najznačajnijih i najperspektivnjih aktivnosti crnogorske privrede. Očekuje se da će se njegov značaj ubuduće još povećati. Turizam u Crnoj Gori tradicionalno uživa podršku Vlade, a ta se podrška u poslednjih nekoliko godina značajno povećala. Takav stav Vlade Crne Gore se ogleda i u relevantnim strateškim i ekonomsko-političkim dokumentima, kao što je Master plan – Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine. Osnovni cilj Master plana je da se putem diverzifikacije i značajnog poboljšanja kvaliteta turističkog proizvoda razvije bolja konkurentnost ovog sektora. Mjere ekonomske politike na području razvoja turizma se usmjeravaju na završetak privatizacije hotelske industrije i s tim povezano povećanje stranih direktnih investicija u turizam, u izgradnju infrastrukture od značaja za razvoj turizma (projekat za izgradnju vodovoda za snabdijevanje primorja vodom, infrastrukturni projekti na području saobraćaja, koji su od esencijalne važnosti za razvoj turizma), u razvoj kvalifikovanih stručnih kadrova za turizam, koji je planiran Strategijom razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, u diverzifikaciju crnogorskih turističkih proizvoda i tržišta odnosno destinacija, u uspostavljanje tješnje saradnje između lokalnih vlasti, privatnog sektora i obrazovnih institucija. Uspostavljen je među-ministarski dijalog i konsultacije o pitanjima i problemima, koji su relevantni za turizam; svi zainteresovani akteri redovno učestvuju na sastancima koji se bave tim pitanjima. < Dalje jačanje stabilnosti finansijskog sektora; Spoljno finansijsko okruženje uzdrmano nedavnim poremećajima na međunarodnim finansijskim tržištima se pogoršalo. Na taj izazov, a prije svega na vrlo brz porast kredita Centralna banka je odgovorila pooštrenjem obavezne rezerve, te nekim drugim mjerama usmjerenim u poboljšanje bankarske kontrole. Vlada će i dalje podržavati mere usmjerene u jačanje stabilnosti bankarskog sistema kao stuba cjelokupnog finansijskog sistema. Ovo je još posebno značajno zbog povećane izloženosti banaka događajima na tržištu nekretnina i tržištu kapitala. U tom kontekstu od posebnog je značaja predviđeno usvajanje novog zakona o bankama kojim će se obezbediti primjena najbolje međunarodne prakse. Osim toga nastaviće se i sa jačanjem supervizije drugih segmenata finansijskog tržišta, prije svega kroz implementaciju novog zakona o osiguranju, donošenjem svih potrebnih podzakonskih akata i jačanjem kapaciteta Agencije za nadzor osiguranja. < Reforma obrazovnog sisitema i sistema socijalnog osiguranja; U prethodnom periodu su sprovedene značajne reforme obrazovnog sistema i sistema socijalnog osiguranja. Implementacija novog zakonskog okvira u skladu sa strategijom reforme obrazovanja rezultirala je uvođenjem 34
Godišnji izvještaj Ministarstva finansija Crne Gore / 2007. novih nastavnih programa u osnovne škole, kao i većom konkurencijom u visokom školstvu uključivanjem privatnog sektora. Takođe, značajne investicije u opremu i nove školske objekte treba da stvore uslove za brzu modernizaciju ovog sektora društvenih djelatnosti. Potrebno je u narednom periodu testirati mogućnosti veće tržišne alokacije resursa u ovoj oblasti što bi trebalo da bude naredna faza reforme obrazovanja. U ranijem periodu došlo je do konsolidacije sistema socijalnog osiguranja. Sprovedena je parametarska reforma državnog penzionog fonda u cilju ublažavanja posljedica hroničnog deficita, a stvoreni su i uslovi za uvođenje dobrovoljnih penzionih fondova. Potrebno je raditi na odgovarajućim demografskim analizama kako bi se utvrdile mogućnosti uvođenja takozvanog drugog penzijskog stuba. Oblast zdravstvenog sistema je jedna od najosjetljivijih i toj reformi treba pristupati pažljivo. Očigledno je da izdvajanja za zdravstvenu uslugu na nivou ekonomije značajno prevazilaze državnu potrošnju u toj oblasti. Kroz nastavak reformi o tom sektoru, smanjivanje broja zaposlenih i uvođenje sistema dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja treba u potpunosti konsolidovati ovaj osjetljivi sektor. Sistem osiguranja od nezaposlenosti se reformiše u skladu sa međunarodnim standardima i opredjeljenjima Vlade da se vodi aktivna politika zapošljavanja kroz obezbjeđivanje programa prekvalifikacije i doškolovavanja. Istovremeno, ključni crnogorski izazov postaje nedostatak radne snage pa je jedan od zadataka definisanje pitanja zapošljavanja stranaca na pricipima ravnopravnosti i otvorenosti. < Efikasno planiranje prostorom i životnom sredinom kao ključni element održivog razvoja visokog turizma; Značajan potencijal Crne Gore za turizam praćen je sve većim pritiscima u ekološkom smislu, pogotovo duž crnogorskog primorja. Kako sačuvati ljepote svog prirodnog okruženja i privući visoki turizam, a istovremeno otvoriti prostor za svestrani privredni razvoj jedan je od ključnih izazova dugoročnog održivog razvoja Crne Gore. Vlada napreduje u harmonizaciji Zakona o zaštiti životne sredine sa standardima i regulativom EU, a istovremeno privodi kraju izradu Prostorni plana CG koji bi trebao da bude usvojen do proljeća 2008. godine. Novim prostornoplanskim dokumentima je potrebno otvoriti investicione šanse na principima održivog razvoja uz definisanje konkretnih mogućnosti za ekonomski razvoj i iskorišćavanje domaćih resursa. Poboljšanje održivog upravljanja životnom sredinom će posebno zahtijevati dalje snaženje institucionalnih kapaciteta i veće napore od onih koje su opštine do sada pokazale kako bi se postigli dogovori o zajedničkim lokacijama za tretman čvrstog otpada i otpadnih voda. Takođe će biti neophodna značajna ulaganja u sprječavanje zagađivanja vazduha, vode i zemljišta od strane nekoliko velikih industrija koje predstavljaju »vruće tačke«, kao i u trenutno slabo regulisanje otpada i otpadnih voda i neodrživo upravljanje prirodnim resursima i morskim dobrom. Adekvatan odgovor Vlade na ovaj izazov i očekivanje građana je u saradnji sa odgovarajućim međunarodnim institucijama, uključujući finansijske koje treba da pomognu realizaciji zahtjevanih planova. Vlada ne može ostati neaktivna ni kada su u pitanju globalne klimatske promjene. Razvoj kapaciteta za odgovarajuću reakciju je moguć kroz globalne i regionalne programe u kojima je potrebno učestvovati radi zaštite čovjekove sredine. < Svestrano reformiranje energetskog sektora; Nastavak reforme u sektoru energetike biće od naročitog značaja zbog važnosti ovog sektora za sveukupnu ekonomsku aktivnost. Crna Gora trenutno uvozi oko 1/3 potrebne električne energije što predstavlja jedan od značajnih razloga za veliki deficit u tekućem dijelu platnog bilansa. Situacija sa snabdijevanjem struje u Crnoj Gori, kao i velikom dijelu Zapadnog Balkana i Evrope uopšte, postaće još značajno teža prema očekivanjima na svjetskom tržištu energije. Osim toga proizvodnja i prenos struje u zemlji osujećeni su starošću objekata, ograničenim ulaganjima i iscrpljivanjem imovine državne Elektroprivrede (EPCG). Kako bi efikasno odgovorila na ove izazove, Vlada Crne Gore će uskoro usvojiti strategiju razvoja energetike do 2025. godine čime će nastojati da značajno poveća investicije u energetski sektor, kao i da ubrza reformisanje sektora kao cjeline, a u tom kontekstu posebno EPCG. Jedno od ključnih usmjerenja tržišno orijentisanih reformi energetskog sektora uključuje davanje mogućnosti nezavisnom regulatornom organu da utvrdi tarife koje pokrivaju troškove i koje svode na minimum unakrsne subvencije između različitih grupa. Što je posebno značajno, tarife za individualne potrošače i za najveće industrijske potrošače će morati i dalje da se povećavaju. Pored toga, potrebno povećanje tarifa će iziskivati dobro usmjerene i adekvatno finansirane programe za obezbjeđenje socijalne sigurnosti kako bi se minimizovao uticaj na najsiromašnije slojeve. Što se restrukturiranja EPCG tiče, njegovo je osnovno usmjerenje razdvajanje cjelina proizvodnje, prenosa, distribucije i snadbijevanja strujom. U tom kontekstu, potrebno je povezivnje novih funkcionalnih cjelina sa strateškim partnerima kroz privatizaciju i modele privatno-javnog partnerstva u podsticanju novih ulaganja privatnog kapitala. Osim toga više pažnje će se posvetiti poboljšanju energetske efikasnosti u javnom i u privatnom sektoru kako bi se time smanjio pritisak na povećanje potražnje za strujom, kao i promovisanju alternativnih izvora energije. < Reformisanje sektora transporta kao preduslova za održiv privredni razvoj zemlje; Slično kao za energetiku i za sektor transporta karakterističan je relativno loš kvalitet infrastrukture prouzrokovan prije svega veoma ograničenim ulaganjima u posljednje dvije decenije, neadekvatne tarife usluge koje se odražavaju u finansijskim problemima ekonomskih subjekata u tom sektoru. Kako kvalitetna transportna infrastruktura i usluge tog sektora predstavljaju neophodan preduslov za održiv privredni razvoj Crne Gore, uključujući razvoj turizma i ravnomjerniji privredni razvoj pojedinih djelova zemlje, kao i efikasno integrisanje zemlje u EU, Vlada CG posvetiće u narednom perodu značajne napore kako bi se investicije u taj sektor privrede znatno povećale. Jedan dio tih investicija bi trebalo da bude finansiran iz budžeta, odnosno kredita, a u značajnom dijelu se računa i na investicije privatnog sektora na bazi javno-privatnog partnerstva te koncesija. Najveći investicione aktivnosti se predviđaju u oblasti putne infrastrukture, gdje se na relativno kratak rok predviđa izgradnja/modernizacija zaobilaznica oko niza crnogorskih gradova, a na nešto duži rok najveće investicije bi trebale da budu izgradnja jadransko-jonskog autoputa, autoputa Bar-Boljare, te puta Risan–Žabljak. U oblasti željezničke infrastrukture glavne investicije su predviđene na modernizaciji pruge koje ide od Bara prema granici sa Srbijom. Moderizacija te pruge od strateškog je značaja ako Crna Gora želi da iskoristi potencijal Luke Bar za potreba tranzita robe u druge zemlje. Ubrzan proces investiranja u transportnu infrastrukturu pratiće nadogradnja zakonodavstva u smislu njenog usklađivanja sa evropskim pravnim redom te jačanje svih onih državnih institucija koje su nadležne za obezbeđivanje kvaliteta transportnih usluga. < Stimulisanje javno-privatnog partnerstva i koncesija kao instrumenta za finansiranje infrastrukturnih objekata; Obzirom na velike potrebe po investicijama u različite segmente infrastrukture te oskudicu tradicionalnih fiskalnih resursa zemlje, to jest budžetskih sredstava i zaduživanja za garancijom države, Vlada CG će se zalagati da se istraže mogućnosti za značajna javnoprivatna partnerstva. Ukoliko se ostvaruju 35
Page 3 and 4: Ministarstvo finansija Crne Gore Go
Page 5 and 6: Godišnji izvještaj Ministarstva f
Page 33: Godišnji izvještaj Ministarstva f

Untitled - Ministarstvo finansija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?