Untitled - Ministarstvo finansija
Untitled - Ministarstvo finansija
Untitled - Ministarstvo finansija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Godišnji izvještaj Ministarstva <strong>finansija</strong> Crne Gore / 2007.<br />
na pravi način, JPP i koncesije mogu donijeti<br />
realne prednosti i treba ih ohrabrivati.<br />
Međutim, u isto vrijeme, JPP treba ostvarivati<br />
u konkurentnom i transparentnom okviru<br />
u kojima se adekvatno definišu prioriteti<br />
pojedinačnih investicija. U tom kontekstu<br />
Vlada će ojačati postojeći zakonski okvir za<br />
koncesije kako bi obezbijedila razumnu<br />
podjelu rizika projekta sa investitorom. Sem<br />
toga je neophodno uraditi nezavisne, obuhvatne<br />
i rigorozne studije izvodljivosti kako<br />
bi se osiguralo da su investicije rentabilne<br />
i da Vlada ne završi sa značajnim prikrivenim<br />
obavezama na svojoj strani – ili makar<br />
da se takve obaveze kvantifikuju unaprijed<br />
i da budu reflektovane u sveukupnom<br />
budžetskom okviru i prioritetima.<br />
< Ubrzanje regionalnog razvoja<br />
manje razvijenih dijelova Crne Gore;<br />
Iako je Crna Gora relativno mala po svojoj<br />
teritoriji postoje značajne razlike u razvijenosti<br />
njezinih pojedinih delova. Dok<br />
su najrazvijenija područja u primorskom<br />
dijelu i oko Podgorice, najsiromašniji su<br />
sjeverni djelovi zemlje. Smanjenje razlika<br />
u razvijenosti jedan je od značajnih ciljeva<br />
Vlade, a proces uključivanja Crne Gore u<br />
EU pružiće određene mogućnosti za ostvarivanje<br />
tog cilja. Proces pristupanja EU<br />
naime ima potencijal da poveća prostor za<br />
izvoz specifičnih poljoprivrednih proizvoda<br />
na tržište EU kao i za unaprijeđenje regionalnog<br />
razvoja kroz korištenje IPA fondova koji<br />
će biti na raspolaganju Crnoj Gori u periodu<br />
njenog pridruživanja EU, te kroz strukturne<br />
fondove EU u godinama nakon učlanjenja.<br />
Ipak, regionalni razvoj je moguć samo uz<br />
iskorišćavanje resursa kojima su trenutno nerazvijena<br />
područja bogata privlačenjem stranih<br />
direktnih investicija i internim transferom<br />
dohodka podstaknutim domaćim investicijama.<br />
Politika javnih <strong>finansija</strong> treba da obezbijedi<br />
uz minimum distorzija odgovarajuće<br />
javne usluge na lokalnom nivou.<br />
Vladavina prava i jačanje<br />
institucija u procesu<br />
pridruživanja EU<br />
< Reformisanje administracije i<br />
jačanje vladavine prava; Donošenje novog<br />
Ustava i proces stabilizacije i pridruživanja<br />
sa EU pruža jasan okvir za sveukupne<br />
napore u razvoju institucija i jačanju vladavine<br />
prava. U posebne izazove u toj oblasti<br />
koje je za Crnu Goru identifikovao posljednji<br />
Redovni izveštaj Evropske komisije je<br />
snaženje demokratskih institucija, sveobuhvatne<br />
reforme u cilju harmonizacije politika<br />
i zakonskih propisa te jačanje ograničenih<br />
administrativnih kapaciteta za sprovođenje<br />
zakonskog i regulatornog okvira. Vlada će<br />
nastaviti sa sprovođenjem Akcionog plana<br />
za prevenciju i suzbijanje korupcije i organizovanog<br />
kriminala preko svoje Nacionalne<br />
komisije. Puna implementacija Akcionog<br />
plana stvoriće pogodnu osnovu za realizaciju<br />
cilja jačanja vladavine prava i institucija<br />
sistema parlamentarne demokratije.<br />
U tom okviru, namjeravano sprovođenje<br />
niza istraživanja o uzrocima i manifestaciji<br />
korupcije shodno međunarodno priznatoj<br />
naučnoj metodologiji će predstavljati<br />
osnovu za nastavak pojedinih konkretnih<br />
aktivnosti. Istraživanja bi trebalo da obuhvate<br />
oblasti sudstva i lokalne uprave, kao i<br />
obrazovnog i zdravstvenog sistema.<br />
< Reformisanje javne uprave u kontekstu<br />
procesa integracije u EU; Vlada<br />
CG je svjesna potrebe za modernizacijom<br />
javne uprave i njeno institucionalno<br />
prilagođavanje procesima pridruživanja u<br />
EU. Prilagođavanje državne uprave tim procesima<br />
se uspostavlja kroz tri institucionalna<br />
mehanizma: (I) Sekretarijat za evropske<br />
integracije (SEI) koji je osnovan od prethodnog<br />
Ministarstva za ekonomske odnose sa<br />
inostranstvom i evropske integracije, kako<br />
bi se unaprijedio proces evropskih integracija<br />
i njihova koordinacija unutar Vlade.<br />
Uloga Sekretarijata podrazumijeva koordinaciju<br />
i nadgledanje procesa pridruženja<br />
EU, pravnu pomoć u procesu pridruživanja<br />
i pristupanja, koordinaciju međuresorskih<br />
priprema za pregovore i koordinaciju procesa<br />
pregovora sa EU, koordinaciju pripreme<br />
ključnih dokumenata koji se odnose na<br />
taj process, praćenje procesa sprovođenja<br />
sporazuma sa EU i aktivnosti zajedničkih<br />
tijela osnovanih tim sporazumima, saradnju<br />
državnih organa sa institucijama i tijelima<br />
EU, državama članicama, zemljama kandidatima<br />
i potencijalnim kandidatima tokom<br />
procesa pridruživanja i pristupanja, saradnju<br />
sa tijelima Skupštine Crne Gore, saradnju<br />
i direktnu komunikaciju sa Misijom Crne<br />
Gore pri EU i ostalim diplomatskim i konzularnim<br />
predstavništvima Crne Gore u oblasti<br />
procesa pridruživanja i pristupanja EU. (II)<br />
jedinice za EU koje su formirane u svim<br />
ministarstvima i koje upravljaju i koordinišu<br />
zadatke vezano za evropske integracije u<br />
svakom od ministarstava i državnoj upravi<br />
uopšte. (III) koordinaciona tijela za proces<br />
evropskih integracija. Prvo od njih predstavlja<br />
Kolegijum za evropske integracije, kao<br />
vrhovno političko tijelo Vlade CG koje će<br />
upravljati procesom pristupanja EU, i baviti<br />
se političkim/strateškim pitanjima, kojim<br />
predsjedava Predsjednik Vlade. Drugo koordinaciono<br />
telo predstavlja Komisija za evropske<br />
integracije koja je ključno ekspertsko<br />
tijelo za horizontalnu koordinaciju procesa<br />
pristupanja, koje će se, takođe, baviti i koordinacijom<br />
inostrane pomoći za pristupanje<br />
Evropskoj uniji. Treće koordinaciono telo<br />
predstavlja sedam Grupa za evropske integracije<br />
koje su osnovna koordinaciona tijela<br />
zadužena za različite oblasti Acquis-a, koja<br />
odgovaraju strukturi pododbora za Sporazum<br />
o stabilizaciji i pridruživanju.<br />
Ostvareni rezultati<br />
Poslije sticanja nezavisnosti u junu 2006.<br />
godine Crna Gora je ostvarila velike korake<br />
naprijed kako na političkom tako i ekonomskom<br />
području. Poslije intenzivnog političkog<br />
procesa u oktobru 2007. godine usvojen je<br />
novi Ustav, a u tom istom mjesecu potpisan<br />
je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa<br />
EU koji predstavlja značajan formalni korak na<br />
putu uključivanja zemlje u EU. Istovremeno,<br />
redovni izveštaj Evropske komisije o napretku<br />
zemalja kandidata s početka novembra ove<br />
godine govori o značajnom napretku kojeg<br />
je Crna Gora napravila u poslednjoj godini u<br />
cilju ispunjavanja kopenhaških kriterijuma. U<br />
tom izveštaju su jasno identifikovani i brojni<br />
izazovi na koje će biti potrebno odgovoriti<br />
u narednom periodu. Izazovi se odnose na<br />
jačanje demokratskih institucija, uključujući<br />
nastavak reforme sudskog sistema i primjenu<br />
mjera za prevenciju i suzbijanje korupcije,<br />
kao i sveobuhvatne reforme u pravcu<br />
harmonizacije politika i zakonskih propisa; te<br />
jačanje ograničenih administrativnih kapaciteta<br />
za implementaciju zakonskog i regulatornog<br />
okvira.<br />
Nedavno ostvareni rezultati na<br />
političkom polju oslanjaju se na dobru reputaciju<br />
zemlje u pogledu procesa tranzicije<br />
u toku poslednje dekade. U tom periodu<br />
Crna Gora je sa uspjehom položila temelje<br />
za tržišnu ekonomiju, ojačala demokratske<br />
institucije uz postepeni razvoj kapaciteta u<br />
javnoj upravi koji će se baviti političkom i<br />
ekonomskom transformacijom. Zahvaljujući<br />
tim naporima, zemlja je obnovila makroekonomsku<br />
stabilnost čiji je oslonac predstavljalo<br />
uvodjenje njemačke marke krajem<br />
1999. godine, a kasnije eura, kao jedinog<br />
platežnog sredstva. Euroizacija nacionalne<br />
privrede praćena stabilno vođenim javnim<br />
<strong>finansija</strong>ma te strukturnim promjenama u<br />
oblasti cjenovne i trgovinske liberalizacije,<br />
privatizacije te brojnih drugih reformi bili su<br />
osnov za podsticanje privrednog rasta. Posle<br />
relativno niskih stopa privrednog rasta ostvarenih<br />
u prvim godinama ove decenije, u<br />
poslednje dve godine one su se povećale na<br />
preko 7% godišnje. Visok privredni rast u jednom<br />
značajnom dijelu temelji se na izuzetno<br />
velikim prilivima stranih direktih investicija<br />
koji su izraženi u relativnim iznosima, kao<br />
učešće u BDP, među najvišim u svijetu. Visok<br />
36