Untitled - Ministarstvo finansija

More documents

Recommendations

Info

Godišnji izvještaj Ministarstva <strong>finansija</strong> Crne Gore / 2007. Funkcionisanje i rezultati rada Poreske uprave u 2007. godini (period januar –novembar) Mirjana Pešalj Poreski sistem i poreska politika predstavljaju bitan segment ukupne ekonomske politike jedne države. Finansiranje državnih, odnosno društvenih funkcija i poslova zasniva se na javnom budžetu i predstavlja složen sistem koji obuhvata sistem javnih prihoda i sistem javnih rashoda. Poreski sistem je, pored ubiranja javnih prihoda i instrument ekonomske regulacije. Oporezivanje utiče i na ostale segmente ekonomske politike, kao što su zaposlenost, konkurentnost, penzioni i zdravstveni sistem i druge oblasti, te je poreska politika bitan element za ostvarivanje ciljeva koji su utvrđeni aktima Vlade i najviših državnih organa. Za ostvarivanje poreske politike jedne zemlje jedna od bitnih pretpostavki je funkcionisanje i rezultati rada poreske administracije. Poreska uprava Crne Gore se transformiše u modernu poresku administraciju, zasnovanu na visokom stepenu dobrovoljnog izvršavanja poreskih obaveza, upravljanju naplatom poreza, intenzivnoj kontroli i efikasnoj prinudnoj naplati, sa uravnoteženim pristupom pravima i obavezama poreskih obveznika u skladu sa evropskim standardima. Bitno je istaći da se država Crna Gora, težeći svom glavnom cilju, odnosno ulasku u EU, još uvijek nalazi u fazi harmonizacije domaćeg sa evropskim zakonodavstvom, te se zadaci Poreske uprave ogledaju ne samo u funkcionisanju postojećeg poreskog sistema, već i u davanju doprinosa na postizanju usaglašavanja tih zakonodavstva. U ovom periodu nije bilo uvođenja novih poreza, povećanja poreskih stopa, već su snižene poreske stope kod najznačajnijih poreskih oblika, to jest smanjena je stope poreza na dohodak fizičkih lica sa 15% na 12% i uvedena snižena stope poreza na dodatu vrijednost od 7%. I pored snižavanja poreskih stopa nije došlo do pada prihoda, već je ostvaren značajan rast prihoda, a koji je mnogo veći od rasta bruto društvenog proizvoda. Poreska uprava je prije početka godine utvrdila Plan rada i postavila ciljeve koji su saglasni sa ukupnom ekonomskom i fiskalnom politikom Vlade Crne Gore, prije svega sa Zakonom o budžetu, a koji se postavlja u skladu sa raspoloživim resursima, kako kadrovskim tako i materijalnim. Osnovne funkcije Poreske uprave su postizanje što većeg stepena naplate i što većeg stepena poreske discipline, te u skladu sa zakonom propisanim funkcijama se utvrđuje i najracionalniji sistem rada. Najvećim dijelom se primjenjuju efikasni administrativni postupci (inspekcijski nadzor, prinudna naplata i sl.) ali praksa je pokazala da se pružanjem dobrih usluga poreskim obveznicima ostvaruje ekonomičnost u postupku naplate poreskih obaveza i podiže stepen poreske discipline. Rezultati rada Poreske uprave su mjerljivi, i egzaktni podaci se mogu dobiti kroz ostvarenu naplatu, sagledavanje trenda naplate u odnosu na različite kategorije ( ostvarena naplata u prethodnoj godini, planirana naplata, upoređivanje indexa rasta naplate i indexa rasta društvenog proizvoda i sl. pokazatelji), zatim kroz visinu utvrđenih prihoda u postupku inspekcijskig nadzora, odnosno učešće otkrivenih neprijavljenih prihoda u ukupnim budžetskim prihodima. To su direktni efekti, ali ne treba zanemariti značaj i indirektnih efekata, koji su teže mjerljivi, a koji su svakako dugoročni cilj Poreske uprave. Na primjer, kada je u pitanju postizanje poreske discipline, onda se radi o kompleksnoj kategoriji koja se može ocjenjivati sa različitih aspekata. Ako se polazi od toga da je ostvaren veći rast naplate, onda se može govoriti i o napretku u poreskoj disciplini. Međutim, tu uvijek treba imati i drugi prilaz, potrebno je utvrditi i obuhvat poreskih obveznika, zatim, sagledati trend prometa roba i usluga i niz pokazatelja da bi se nekom vrstom unakrsne analize došlo do valjane ocjene. Sve su to pitanja koja se tiču međuresorskih odnosa i same politike Vlade. Za sagledavanje rada Poreske uprave, prije svega najreprezentativniji su podaci o preduzetim mjerama u inspekcijskom nadzoru poreskih obveznika i ostvarenoj naplati i u konačnom efekti tih mjera. PODNOŠENJE I OBRADA PORESKIH PRIJAVA Sveobuhvatne poreske reforme u Crnoj Gori, započete su 2001.godini, izmjenama poreskog zakonodavstva sa osnovnom namjerom da se fiskalni sistem Crne Gore prilagodi evropskim standardima. Jedna od novina u poreskom sistemu Crne Gore, svakako je i samooporezivanje, kao osnovni princip u postupku utvrđivanja i naplate poreza i drugih dažbina. Samooporezivanje podrazumijeva da poreski obveznici sami utvrđuju svoje poreske obaveze, pripremaju i podnose poreske prijave u zakonom propisanim rokovima i istovremeno sa podnošenjem prijave vrše uplatu obaveza iskazanih u samoj prijavi. Princip samooporezivanja zasniva se na dobrovoljnom učešću poreskog obveznika u postupku utvrđivanja poreskih obaveza. Osnovni uslovi za uspješno funkcionisanje sistema samooporezivanja, osim dobrovoljnog učešća poreskog obveznika, svakako su i aktivnosti poreskog organa. Poreska uprava brojnim aktivnostima usmjerenim na blagovremenu informisanost poreskih obveznika o obavezi i rokovima podnošenja poreskih prijava, dostupnosti obrazaca poreskih prijava, kao i uputstava za njihovu popunu, značajno je doprinijela i doprinosi povećanju stepena kooperativnosti poreskih obveznika. Zakonom o poreskoj administraciji, ustanovljen je registar poreskih obveznika. Registracija poreskih obveznika, obavezna je za sve poreske obveznike i provodi se podnošenjem registracione prijave, prije svega prijave za opštu registraciju. Nakon toga u zavisnosti od djelatnosti koja se obavlja, kao i ostvarenog prihoda u prethodnom poreskom periodu, poreski obveznik u obavezi je da podnese prijavu za PDV registraciju, dok su obveznici koji se bave prometom akciznih proizvoda, dužni da izvrše 40
Godišnji izvještaj Ministarstva <strong>finansija</strong> Crne Gore / 2007. i registraciju za akcize. Poreske prijave podnose se za sve vrste poreza posebno, na način i u rokovima propisanim zakonom kojim se uređuju pojedine vrste poreza. Mjesečne prijave, odnosno prijave poreza na dodatu vrijednost i prijave – mjesečni obračuni akcize, podnose se u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost i Zakona o akcizama, do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec. Prijave poreza na dobit pravnih lica, podnose se, najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez. Poreski period, kada je u pitanju obračun poreza na dobit je finansijska, odnosno kalendarska godina, osim u slučajevima likvidacije ili otpočinjanja obavljanja djelatnosti u toku godine. Na sadašnjem nivou razvoja našeg poreskog sistema, odnosno principa samooporezivanja, postoji određeni broj poreskih obveznika, koji poreske prijave ne podnose u Zakonom propisanim rokovima.Prema takvim obveznicima - nepodnosiocima prijava, Poreska uprava, preduzima Zakonom propisane mjere u cilju obezbjeđivanja «delikventnih prijava», odnosno naplate poreskih prihoda. Osnovni cilj Poreske uprave je da poreske obveznike koji ne podnose poreske prijave ili ih ne podnose blagovremeno, učini kooperativnim, a to se postiže, između ostalog, i dobro osmišljenim godišnjim planom mjera za obezbjeđivanje nepodnesenih poreskih prijava. Obezbjeđivanje “delikventnih poreskih prijava” vrši se putem obavještenja o nepodnošenju poreske prijave (putem telefona, pisanim putem, a u određenim slučajevim i ličnom dostavom). Aktivnosti Poreske uprave na obezbjeđivanju delikventnih poreskih prijava, intezivno započete u 2005.godini i nastavljene u narednim poreskim periodima, doprinijele su većoj kooperativnosti poreskih obveznika. U prilog ovome su i podaci da je prijave poreza na dodatu vrijednost u 2005.godini, podnijelo 81% od ukupnog broja registrovanih obveznika, u 2006.godini, 86%, dok je u periodu decembar 2006. – septembar 2007.godine, PDV prijave podnijelo 90% od ukupnog broja registrovanih obveznika. Kretanje broja podnijetih PDV prijava, kao i broja registrovanih PDV obveznika, u periodu decembar 2006. – septembar 2007.godine, u odnosu na iste periode 2006. i 2005.godine, najbolje ilustruju sljedeći grafički prikazi: Broj registrovanih PDV obveznika /upredni podatak - deset mjeseci 2005 / 2006 / 2007. godine/ 136.137 122.423 111.788 2005.god. 2006.god. 2007.god. 104.990 87.042 Broj podnijetih PDV prijava /uporedni podatak deset mjeseci 2005/2006/2007.god./ 122.430 2005.god. 2006.god. 2007.god. 2005.god. 2006.god. 2007.god. Prikazani podaci ukazuju da se poreski obveznici sve više opredjeljuju za dobrovoljno poštovanje poreskih propisa. Trend porasta broja podnosilaca poreskih prijava potvrđuje se i kada su u pitanju godišnje prijave, odnosno prijave poreza na dobit pravnih lica.Prijave poreza na dobit pravnih lica za 2005.godinu, podnijelo je 86% od ukupnog broja registrovanih obveznika podnošenja ovih prijava, dok je za 2006. godinu, podnijeto 91% od ukupnog broja regisovanih obveznika podnošenja ovih prijava. Grafički prikaz koji slijedi daje uporedne podatake o broju obveznika podnošenja prijava poreza na dobit u 2005. i 2006. godini, kao i uporedne podatke o broju podnijetih prijava poreza na dobit pravnih lica za 2005. i 2006. godinu. Broj obveznika i broj podnesenih prijava /uporedni podatak 2005/2006.godina/ 10.208 11.830 13.198 2005.god. br.obveznika 2006.god. br.obveznika 12.052 2005.god. br.prijava 2005.god. br.obveznika 2006.god. br.prijava 2006.god. br.obveznika 2005.god. br.prijava 2006.god. br.prijava Poreska uprava primarnim zadatkom smatra rad na preduzimanju mjera za obezbjeđenje delikventnih poreskih prijava, kako mjesečnih tako i godišnjih prijava. Naime, obezbjeđivanje blagovremenog po dnošenja poreskih prijava od strane poreskih obveznika, omogućava Poreskoj upravi ažurnu i potpunu naplatu poreskih obaveza, odnosno ostvarivanj osnovnog zadataka Poreske uprave – naplatu poreza, doprinosa i drugih javnih prihoda. Stvaranje uslova za razvoj naprednije poreske kulture, povećanja dobrovoljnosti postupanja po zakonu i poštovanja poreskih propisa jedan je od osnovnih ciljeva Poreske uprave. Uspješno organizovanje i uspostavljanje principa samooporezivanja sa potpunim poštovanjem pravila jednaki uslovi za sve poreske obveznike, rezultirali su povećanje discipline poštovanja poreskih propisa od strane poreskih obveznika, prvenstveno kroz dobrovoljno i blagovremeno podnošenje poreskih prijava. Imajući u vidu činjenicu da je redovno podnošenje poreskih prijava i evidentiranje poreske obaveze u Informacioni sistem Poreske uprave, uslov za ažurnu naplatu tekućih poreskih obaveza, to je na osnovu rezultata postignutih na polju naplate javnih prihoda tokom 2007 godine, moguće realno i mjeriti rezultate postignute na polju prijema i obrade poreskih prijava. Obrada svih poreskih prijava i rješenja zakonima propisanih, potpuno je automatizovana i odvija se po utvrđenoj dinamici. Statistički podaci o obrađenim poreskim prijavama pokazuju trend rasta iz godine u godinu. • Za jedanaest mjeseci 2007. godine, u sistemu Poreske uprave je obrađeno 453.368 mjesečnih poreskih prijava i 53.065 godišnjih poreskih prijava. Navedeni broj obrađenih mjesečnih poreskih prijava pokazuje rast za 21,71% u odnosu na isti period 2006 godine, dok je broj obrađenih godišnjih poreskih uvećan za oko 10%. • Analiza mjesečnih poreskih prijava koje su primljene i obrađene u 2007 godini, pokazuje najveći rast kod prijava o plaćanju poreza po odbitku (IPPO1) i mjesečnih izvještaja o obračunatim ličnim primanjima 41
Page 3 and 4: Ministarstvo finansija Crne Gore Go
Page 5 and 6: Godišnji izvještaj Ministarstva f
Page 39: Godišnji izvještaj Ministarstva f

Untitled - Ministarstvo finansija

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?