Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

pogotovo u zajednikim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološkeraznolikosti – zaštiena podruja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo,šumarstvo, poljoprivreda- ojaati naelo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš nanain propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš istrateške procjene utjecaja na okoliš- u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštiteprirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivostikvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak ukljuiti udaljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi mogunosti za dobivanjevarijantnih rješenja.8.4 Specifine mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobrazaMjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analizeprikupljenih podataka o podruju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podruja,ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turistiko-rekreacijskihdjelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim inajranjivijim dijelovima podruja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one suujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podruja. Uz to, analiza pogodnostiprostora za odreene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja uprostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti kojese žele smjestiti u neki prostor omoguuje stvaranje razliitih alternativa za plansko korištenjezemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet zastratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš možebiti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora saaspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom ina nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje jepotrebno integralno sagledavati kod buduih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja iodnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugraivanjem tih saznanja u prostorne planovežupanija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet zaouvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno ukljuivati elementevrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natjeajne programe i propisivati natjeaje kaosredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrolekvalitete prostornih rješenja (urbanistikih planova i projekata) za pojedinane zone može bitipovjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, meu ostalim, pitanje kako se ovopovjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i ouvanja krajobraznihvrijednosti.Vrednovanje krajobraza kao struni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditijedino onda kada se oekuje promjena krajobraza u fizikom smislu. Ta faza prikupljanja sustavavrijednosti na poetku planerskog procesa pomaže u odabiru i odreivanju težina pojedinihkriterija za modele privlanosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju seupotrebljavaju). Ukljuivanje javnosti u ovu ranu fazu omoguuje dobivanje saznanja o njezinimvrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja usklaivanje, tj. promjenu postojee legislativeparticipatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobrazaopenito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uoeno u ovom projektu), a115