Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

2.2.4.1 Grafiki priloziKarta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)2.2.5 Pedološka obilježjaLitološku osnovu na podruju otoka Paga u prvom redu ine vapnenci. Prevladavaju rudistnivapnenci iz gornje krede (senon), dok ostatak predstavljaju eocenski foraminiferski vapnenci,zastupljeniji u južnom dijelu kartiranog podruja. Drugu skupinu, koja ima znaajnuzastupljenost ponajprije u sjeverozapadnom dijelu navedenog podruja, ine vapnenci i dolomitigornje krede (cenoman, turon). Uz ove dvije glavne skupine, nešto vee površine zauzimajudeluvijalne naslage šljunaka i pijesaka koje dominiraju na prostorima velikih paških polja. Ostaleskupine vezane su uz manje površine: lapori na rubnim dijelovima polja, a aluvij i pješenjaci navlažnim podrujima (Kolansko blato, Dinjiško polje i sl.). S obzirom na geomorfološku ilitološku situaciju, na kartiranom je podruju razvijeno 6 zemljišnih kombinacija (Bogunovi,1983):1.) crvenica plitka i srednje duboka: smee na vapnencu, crnica vapnenako-dolomitna,antropogena (50:30:15:5)2.) kamenjar: crnica vapnenako-dolomitna, rendzina, smee na vapnencu, crvenica(50:25:10:10:5)3.) smee na vapnencu: crvenica tipina i lesivirana, crnica vapnenako-dolomitna, rendzina natrošini vapnenca, lesivirano na vapnencu, kamenjar, rigolano (35:20:15:10:10:5:5)4.) antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija: rendzina na flišu (laporu), sirozemsilikatno karbonatni, movarno glejno tlo, pseudoglej obronani, koluvij (40:30:15:5:3:7)5.) smee na vapnencu: crnica vapnenako-dolomitna, rendzina, lesivirano na vapnencu,crvenica, rigolana tla krša, eutrino smee tlo, sirozem na laporu (40:25:10:10:5:5:3:2)6.) movarno glejna tla, djelomino hidromeliorirana: movarno glejno vertino, aluvijalno tlo(70:25:5).Navedeni dominantni tipovi uglavnom pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristinovlaženje samo oborinama, a mogu se svrstati u 3 klase: nerazvijena tla (kamenjar), kambina tla(crvenica, smee tlo na vapnencu i dolomitu) i antropogena tla. Hidromorfna tla, kojekarakterizira višak površinske ili/i podzemne vode, na istraživanom su podruju zastupljenaklasom glejnih tala (movarno glejno tlo).Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razliitim supstratima(osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnjaorganske tvari. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehanikom raspadanju dajukameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podruju. Dominantan faktornastanka su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumulacija humusa je vrloslaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu.Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i toila, a zbog minimalne plodnosti nemaju12