Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

2.2.2.1 Grafiki priloziKarta 1. Litološka karta (M 1:100 000)2.2.3 Geomorfološka obilježjaOblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veliina, posljedica jemeuovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Takoer, treba naglasiti da je naodabranom podruju na konani izgled reljefa utjecao i ovjek svojim dugotrajnim aktivnostima.Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim ihidrogeološkim znaajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturnepredispozicije u prvom se redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranskepod Dinarsku mikroplou. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora)koje su veim dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, asinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je ukombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo jedo nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnojmjeri još uvijek utjeu na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su vee (paraklaze idijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje suznaajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obraivano podrujenajveim dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini.Takoer je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina)izduženost u pravcu pružanja pukotina.Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podruju dominirajukarbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio istog CaCO 3 usastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefakao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko znaenje s obzirom nanjihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemnecirkulacije vode. Takoer, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražajadolazi njihova jaa podložnost mehanikom trošenju.Meu vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko znaenje imaju klimatske ipaleoklimatske znaajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermike znaajke. Najveimdijelom odabrano podruje prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnjiraspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a takoer jeznaajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju znaenje prioblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim ivodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskomklimatskom podruju, s prosjenom godišnjom temperaturom zraka izmeu 14 i 15 ºC, za golestijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristino je jako zagrijavanje stijenskogkompeksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehanikom (iakoznatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske znaajke došle su do izražajaponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima,razina mora bila niža oko 100 m od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža,pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Takoer, takveklimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno drugaiju bilancu vode, odnosno isparavanje jebilo znatno slabije, što je pogodovalo znaajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanjureljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala8