Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

9.2 Anketni upitnik za struku9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnikaSva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom.Pitanje 1aSlike krajobraznih podruja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovaravašem mišljenju o slici.Pitanje 1bKakva simbolina znaenja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju,imaju prethodno navedena krajobrazna podruja?Kriteriji vrednovanja:Prirodnost – ocjenjuje se ouvanost prirodnih elemenata, koliko se odabrano krajobraznopodruje prostorno percipira kao izvorno prirodno.Prirodnim se takoer mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadnouvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razliitost oblikapojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskihuzoraka i naselja, razni oblici vode.vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenataprostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bili bi npr.terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuim uzorkom.vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)Harmoninost – oznaava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slikekrajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanjprilagodbe postojeim prirodnim uvjetima.Takoer se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti iformalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se poveavanjem diverziteta ismanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju.vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)Simbolino znaenje prirodnih elemenataNa temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podruja, geomorfološki fenomeni,planinska podruja, otoni arhipelag) odluuje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podrujeprepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenogSimboliko znaenje kulturnih elemenataNa temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podruja, solane,podruje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odluuje se u kojoj mjeri jeneko krajobrazno podruje prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.126
nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenogPRIMJER 1.Pitanje 1a) 5 4 3 2 1prirodnoneprirodnoraznolikojednolinovisok stupanj prostornog redanizak stupanj prostornog redaharmonino kaotinoPitanje 1b)simbolino znaenje prirodnih elemenatasimbolino znaenje kulturnih elemenataZNAAJdržavni regionalni lokalni ništa od navedenogPRIMJER 2.Pitanje 1a) 5 4 3 2 1prirodnoneprirodnoraznolikojednolinovisok stupanj prostornog redanizak stupanj prostornog redaharmonino kaotinoPitanje 1b)simbolino znaenje prirodnih elemenatasimbolino znaenje kulturnih elemenataZNAAJdržavni regionalni lokalni ništa od navedenog127
Page 1 and 2:
Inventarizacija, vrednovanje iplani
Page 3:
Projekt COASTOčuvanje i održivo k
Page 6 and 7:
7.3 Matrice privlanosti prostora za
Page 8 and 9:
Popis tablicaTablica 1. Struktura p
Page 10 and 11:
Slika 52. Pogled na Smokviku udolin
Page 12 and 13:
Magaš, D. (2008): Contribution to
Page 15 and 16:
SažetakNajvažniji cilj pokretanja
Page 17 and 18:
Executive summaryIn comparison to o
Page 19 and 20:
1. UvodNa otoku Pagu se kroz stolje
Page 21 and 22:
digitalnom obliku (vegetacijske kar
Page 23 and 24:
2.2 Prirodna obilježja prostora2.2
Page 25 and 26:
Na cenomansko-turonskim naslagama k
Page 27 and 28:
nastala je ingresijom i zapravo je
Page 29 and 30:
2.2.3.1 Grafiki priloziKarta 2. Geo
Page 31 and 32:
gospodarsku važnost, nego su važn
Page 33 and 34:
su znaajne za krajobraznu raznoliko
Page 35 and 36:
Velebitskom kanalu. "Erodirane povr
Page 37 and 38:
Turski vojno-pljakaški pohodi tije
Page 39 and 40:
Ako se otok dijeli po dužoj osi od
Page 41 and 42:
Bura je imala daleko najvei utjecaj
Page 43 and 44:
Tablica 3. Popis marina manjih od 2
Page 45 and 46:
hoteli s prateim sadržajima, trgov
Page 47 and 48:
BasDubrovnikMali DubrovnikPeriloLiv
Page 49 and 50:
- zona Gajac = 3,3 ha- zona Mandre
Page 51 and 52:
Povljana: Crkva sv. Jurja Crkva sv.
Page 53 and 54:
Crkva uznesenja B.D.M u Starom Grad
Page 55 and 56:
o Urbanistiki plan ureenja sportsko
Page 57 and 58:
4.2 Krajobrazni uzorciPrirodni kraj
Page 59 and 60:
B. Tradicionalne poljoprivredne pov
Page 61 and 62:
Podruje udoline i zaljevaZaljev je
Page 63 and 64:
Slika 3. Pogled iz zraka na podruje
Page 65 and 66:
Opi prostorni odnosi:Radi se o veli
Page 67 and 68:
3. Krajobrazno podruje: Kolan - ist
Page 69 and 70:
4. Krajobrazno podruje: Podruje oba
Page 71 and 72:
Slika 21. Pogled na uske terase izn
Page 73 and 74:
Slika 24. Pogled na obalni dio podr
Page 75 and 76:
Slika 29. Pogled na opožarenu povr
Page 77 and 78:
Slika 33. Pogled iz zraka na podruj
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Slika 43. Pogled iz zraka na uvale
Page 83 and 84:
Slika 47. Pogled iz zraka na dio so
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Slika 63. Pogled na karakteristini
Page 93 and 94: Za osnovne kriterije vrednovanja iz
Page 95 and 96: Vrednovanje krajobraznih podruja od
Page 97 and 98: 5. Krajobrazno podruje: Podruje Pa
Page 99 and 100: 6. Ranjivost krajobraza6.1 Metoda r
Page 101 and 102: Matrice ranjivosti skalibracijom vr
Page 103 and 104: - Neobrasle i slabo obrasle stijene
Page 105 and 106: Podmodel vizualnih kvaliteta modeli
Page 107 and 108: 6.4.2.2 Analiza djelatnostiTablica
Page 109 and 110: orave, što izravno utjee na politi
Page 111 and 112: 6.4.3.2 Analiza djelatnostiTablica
Page 113 and 114: GEOSFERAPrilikom izgradnje sustava
Page 115 and 116: iosfere (flora i fauna). Zbog supro
Page 117 and 118: 7. Pogodnost krajobraza za turistik
Page 119 and 120: Morska obala je okosnica turistikog
Page 121 and 122: Tablica 14. Raspodjela ocjena model
Page 123 and 124: Strogost kriterija kojim se pridodj
Page 125 and 126: 8. Mjere/smjernice za razvoj i prov
Page 127 and 128: a) POSEBNE MJERE (l. 6 KEK)Obveza i
Page 129 and 130: Tablica 20. Usporedba dokumenata NS
Page 131 and 132: ukljuivati elemente tradicijske arh
Page 133 and 134: pogotovo u zajednikim pitanjima pro
Page 135 and 136: 3. kroz studije utjecaja na okoliš
Page 137 and 138: Planirani razvoj turistikih zona od
Page 139 and 140: 9.1.2 Rezultati ankete za javnost1.
Page 141 and 142: 6. Na kojima od navedenih podruja n
Page 143: 10.4 Podruje stanovanja (županija)
Page 147 and 148: 9.3 Rezultati vrednovanjaPodrujestr
Page 149 and 150: Udaljenost od:Udaljenost0-200 m 520
Page 151 and 152: Površinski pokrovAtribut podatkaZa
Page 153 and 154: Udaljenost od: BunarUdaljenost Ocje
Page 155 and 156: Udaljenost od:Udaljenost0-100 m 510
Page 157 and 158: 9.4.1.3 Smještaj odlagališta otpa
Page 159 and 160: Udaljenost od:Udaljenost0-50 m 050-
Page 161 and 162: 9.4.2 Podmodel kulturnih kvaliteta
Page 163 and 164: Udaljenost od: ceste - asfaltUdalje
Page 165 and 166: Dijagram modelaDijagram 6. Podmodel
Page 167 and 168: Asimetricne siroke teraseSimetricne
Page 169 and 170: Udaljenost od:UdaljenostNasadi ceti
Page 171 and 172: 10. Prilog II10.1 Anketni materijal
Page 174: Projekt COAST razvijen je uz potpor
show all

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?