Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

Na istoj karti prikazane su i borbe uskokih i mletakih brodova. Uskoci su tijekom 16. st. bilivažan imbenik na sjevernome dijelu hrvatskog Jadrana koji je dovodio u pitanje mletakegeostrateške pretenzije. Od uskokih piratskih i gusarskih prepada u više je navrata stradavao iotok Pag. Uskoki se plijen sastojao od stoke, soli, brodova, ali i zarobljenih otoana (Farii,2003.).S poetka 18. stoljea poznata je Grandisova karta koju Farii spominje kao vrijedan dokaz opostojanju znaajne prometnice koja je povezivala Zadar preko otoka Paga s Karlobagom. Dužte prometnice odvijao se, prema Grandisu, naizmjenini kopneno-pomorski promet. PremaGrandisovu zemljovidu proizlazi kako je Pag imao važnu ulogu u geoprometnom sustavuSjeverne Dalmacije, inei prometnu kopu zadarskog kraja s Gorskom Hrvatskom. Prometnainfrastruktura je, kako kaže Farii, dobro prikazana i na kartama s kraja 18. stoljea, ali u neštodrugaijem sistemu. Naime, prometnice iz toga vremena se dobrim dijelom podudaraju sadanašnjim stanjem.Openito nedostaju aktualni geografski sadržaji na topografskim kartama s kraja 18. st. i poetka19. st., ali na temelju nekih podataka mogue je zakljuiti kako su pojedini dijelovi zadarskogarhipelaga gospodarski i dalje propulzivni. Istie se, naime, proizvodnja morske soli na otokuPagu, ije znaenje nadilazi okvire zadarske regije, a potvrena je i brojnim pisanimsvjedoanstvima (Farii, 2003.).Farii spominje vrijedan kartografski i tekstualni zapis Albrizzia iz sredine 18. stoljea, kojipiše kako se stanovništvo otoka uglavnom bavilo proizvodnjom soli, a ona se distribuirala natržište u Veneciji, te u kopneno zalee preko Obrovca. Vino se proizvodilo samo za potrebelokalnog puanstva. U sjevernom dijelu Paškog zaljeva, blizu Caske (Zasca), bila su bogatalovišta tune, dok se stanovništvo Stare i Nove Novalje (Novaglia vecchia e nuova) bavilouglavnom pomorstvom. Posebno je istaknuo stoarstvo, i to uzgoj ovaca i koza u funkcijiproizvodnje sira i kvalitetne vune. Otonom su stanovništvu bili dostupni brojni izvori pitkevode, a na otoku postoje i dva jezera (Slatina i Velo blato). Dopunsko je zanimanje stanovništvabio ulov velikih jegulja u Velom blatu, te košenje specifine trave (od koje se dobiva slama).Na otocima se, kako navodi Farii, razvijala, izuzev proizvodnje soli na Pagu, specifinasredozemna polikulturna proizvodnja s prevladavajuim uzgojem maslina i vinove loze, uzgojemsitne stoke, te razvojem ribarstva i pomorstva. Kao dopuna tim djelatnostima razvija se obrt(primjerice, proizvodnja vune, a potom, dakako, i proizvodnja vunenih proizvoda). Te suaktivnosti u prostoru imale izravne posljedice, bitno utjeui na mijene krajolika.Farii navodi kako je u Fortisovom putopisu dan iscrpan pregled gospodarstva na otoku. Bilježikako na Pagu openito nema drvea (što je, dakako, posljedica klimavegetacijskih prilika, ali idezertifikacije uzrokovane dugotrajnim antropogenim utjecajima), iako se izdvaja krajnjisjeverni dio u vlasništvu rapske komune, poluotok Lun, dobro pošumljen razliitim biljnimvrstama, osobito maslinom. Obale Paškog zaljeva zasaene su vinovom lozom, pa je važnagospodarska grana Pažana proizvodnja vina i rakije. Zbog velike koliine kadulje i drugihljekovitih trava, razvijeno je pelarstvo. Ljekovite i mirisne trave osnovna su ispaša kozama iovcama, koja je bogatija na dijelu otoka koji pripada rapskoj komuni. Za razliku od Albrizzija,Fortis istie kako Pažani proizvode vunu slabe kakvoe. Uz proizvodnju sira i vina, otoani sebave maslinarstvom i uzgojem žitarica, ali proizvodnja ne pokriva njihove osobne potrebe. Ublizini Caske love se tune. Najvažniji je otoni proizvod sol, koja se proizvodi u solanama udržavnom i privatnom vlasništvu u "laguni", tj. uvali Soline. Najvei dio otoana zaposlen jeupravo u solanama (Farii, 2003.).20