Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

zaravnima, a to su Veliko i Malo Blato izmeu Povljane, Dinjiške i Vlašia, te Kolansko Blato,koje su ujedno i ornitološki rezervati. Karakteristina je prisutnost movarnog i halofitnog bilja,te izmjenjivanje vlažne i suhe faze.Vrijednost uzorka movarnih površina i livada takoer je potrebno sagledati u kontekstu širegpodruja. Ovaj uzorak unosi kompleksnost u prostor otoka Paga, jer sadrži komponentudinaminosti, tj. promjenjivosti, za razliku od okolnoga prevladavajueg krajobraza kamenjara.5. Gole stijeneUzorak golih stijena nalazi se u podruju najviših nadmorskih visina otoka Paga, tonije napotezu hrpta od Paga preko Bošana, pa sve do Kolana. Ovaj izduženi uski pojas istie se zbogizražene vertikalnosti i potpune ogoljelosti.Antropogeni (kulturni) krajobraz:6. Poljodjeljski uzorciA. Kamenjarski pašnjaciKao nosioci identiteta otoka Paga, kamenjarski pašnjaci su najzastupljeniji uzorak, jer zauzimajugotovo sve površine izuzev najviših i najstrmijih vrhova oko Sv. Vida, te najnižih potopljenih izamovarenih dolina i zaravni. Veinom su to široke parcele ograene karakteristinimsuhozidima, dok nešto manje površine zauzimaju neparcelizirani otvoreni pašnjaci nanepristupanijim terenima.Uzorak pašnjaka sa suhozidima se, s obzirom na strukturu, može podijeliti u nekoliko tipovaparcelacije, ali im je zajednika karakteristika ogoljenost krša prekrivenog zajednicom kovilja iljekovite kadulje, te zajednicom primorskog brdena i kršina.Pašnjaci bez suhozida smješteni su uglavnom na manje pristupanim terenima izloženim buri, ito duž cijelog dijela istonog antiklinalnog bila (uz Velebitski kanal) i manjim vapnenakimbilima na krajnjem jugozapadnom dijelu otoka. To su najogoljeliji predjeli otoka, poznati kao„mjeseeva površina“, a prekriva ih vegetacija primorskih vapnenakih toila i ogoljelihkamenjara (zajednica primorskog mekinjaka) sa fragmentima submediteranskih pašnjaka kršina ivriska.Veinu centralnog dijela otoka Paga, na potezu izmeu Kolanskog blata preko Šimuna doKošljuna, zauzimaju zapušteni pašnjaci koje postupno preuzima makija. Razlozi napuštanjastarih pašnjakih površina mogu se tražiti u nesreenim vlasnikim odnosima, u odlukama ozabrani ispaše na tim prostorima, te u razvoju turizma kojem pogoduje poveavanje brojazelenih, rekreacijskih podruja. U sluaju nastavka ovakvih trendova sukcesije ili zarastanja,identitet prostora otoka Paga mogao bi postati upitan.Uzorak kamenjarskih pašnjaka možemo podijeliti na sljedee tipove:- kamenjarski pašnjaci bez parcelacije- kamenjarski pašnjaci sa suhozidima velikih dimenzija geometrijskog oblika- kamenjarski pašnjaci sa simetrinim suhozidima i izrazito izdužene parcelacije- kamenjarski pašnjaci sa suhozidima asimetrine parcelacije, kvadratnih, pravokutnih ipoligonalnih oblika- kamenjarski pašnjaci sa suhozidima izdužene parcelacije- kamenjarski pašnjaci sa suhozidima organskog oblika.40