Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su:prirodna ouvanostraznolikostprostorni redharmoninost.Kod prirodne ouvanosti ocjenjivala se ouvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko seprostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni takoer mogu biti i prostori sekundarnogporijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr.razliitost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode,kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kodnjega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornogreda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda sutako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljajuim uzorkom.Harmoninost je oznaena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednostikrajobraznih podruja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost iprostorni red. Kod harmoninosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/lošetransformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postojeim prirodnimuvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalneili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se poveavanjem raznolikosti ismanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale.Dodana su i dva kriterija simbolinog znaenja prirodnih (npr. šumska podruja, geomorfološkifenomeni, planinska podruja, otoni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podruja, solane,podruje s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, natemelju kojih se odluivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podruje prepoznato na državnoj,regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simbolinog znaenja nisu iskazana brojano, vesamo opisno i odvojeno od ostala etiri kriterija.Krajobrazna podruja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podruja– do visokovrijednih podruja), pri emu je kod statistike obrade dodatna težina stavljena nakriterij harmoninosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednostikrajobraznih podruja.5.1.2 Vrednovanje krajobraznih podruja od strane javnostiVrednovanje krajobraznih podruja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednostianketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, sluajni posjetitelji podruja) i njihov odnosprema krajobrazu, što može biti važna informacija kod ukljuivanja javnosti u proceseprostornog planiranja i zaštite krajobraza.Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao naješeupotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razliitim društvenim istraživanjima, asluži za prikupljanje brojanih podataka, odnosno kvantifikaciji odreene pojave, u ovom sluajuodnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podruja u kojemu žive (ili u75