Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

Velebitskom kanalu. "Erodirane površine" – B4 nastale su razliitim oblicima površinske erozijetla, kojima je prethodilo uklanjanje vegetacije ili loše gospodarenje. Takvih površina ima nanagnutim terenima uz Pašku udolinu i na potezu izmeu Sv. Duha i Bošana. Takoer jeizdvojeno stanište "higrofilnih i mezofilnih travnjaka" – C2 koji se održavaju redovitomkosidbom, a nalazi uz Kolansko blato ili Pašku solanu. Ova vegetacija je zbog visoke podzemnevode esto plavljena, pa je bliska movarnim zajednicama.Sljedea kategorija po zastupljenosti u strukturi površinskog pokrova su poljoprivrednepovršine. Ta kategorija zauzima oko 13% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.).Poljoprivredne površine prostiru se na podruju Kolanske, Povljanske, Vlašike, Smokvike iPaške udoline, te na terasiranim površinama na podruju od Sv.Duha do grada Paga. Površine suvrlo usitnjene i ine mozaike jednogodišnjih i višegodišnjih kultura. Specifinu sliku stvarajumozaici vinograda izmeu kojih su, za zaštitu od bure i posolice, saene ograde od negundovca(Arundo donax). U strukturi ove kategorije najvei udio ine "zapuštene poljoprivrednepovršine" – I1 (52%), potom slijede "mozaici poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" –I212 (41%), dok najmanji udio ine "mozaine poljoprivredne površine" – I211 (svega 7%).Opisano stanje, tj. prevlast zapuštenih poljoprivrednih površina u površinskom pokrovu ovekategorije, ukazuje na trend napuštanja poljoprivredne proizvodnje.Trea kategorija po zastupljenosti su izgraena podruja i ostale površine pod antropogenimutjecajem, koje zauzimaju oko 5% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). Najvei udio uovoj kategoriji ine dvije "solane" – J5112 (39%, Paška i Dinjiška), potom razliite kategorijestambenih površina (oko 34%), te "površine za cestovni promet" – J442 (8%). Ostala izgraenapodruja i površine pod antropogenim utjecajem ("turistike plaže", "izgraene i konstruiraneobale", "kampovi", "izgraene površine za sport, rekreaciju i razonodu", "groblja", "industrijska iobrtnika podruja", "neureena (divlja) odlagališta krutog otpada", "površinski kopovi","površinski kopovi/ neureena (divlja) odlagališta krutog otpada", "luke površine","vjetroelekrane") znatno su manje zastupljena u ovoj kategoriji.Kategorija šuma i šumskih zemljišta prekriva oko 3% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.),što je posljedica meudjelovanja škrtih prirodnih uvjeta i dugogodišnjeg antropogenog utjecaja.U strukturi ove kategorije prevladavaju "mješovite, rjee iste vazdazelene šume i makija crnikeili oštrike" – E81 (35%). Naješa je pritom asocijacija makije crnike s crnim jasenom (As.Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i. (1956) 1958). Ove površine prisutne su na podruju Paškihrebara jugozapadno od državne ceste. Na podruju južno od Šimuna, na prostoru kampa, nalazise stenomediteranska ista vazdazelena šuma crnike – E82b (Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl.1931), tonije "mješovita šuma alepskog bora i crnike" (As. Querco ilicis-Pinetum halepensisLoisel 1971), koja je dijelom opožarena. "Nasadi etinjaa" – E92 (alepskog bora) se javljaju namanjim površinama u Mandrama, sjeverno od grada Paga, na sjeverozapadu poluotoka Prutna,oko Vlašia, sjeverno i južno od Povljane, te oko Malog i Velog blata. Treba spomenuti i"primorske, termofilne šume i šikare medunca" – E35 na podruju Dubrave. Ta šuma hrastamedunca pripada stanišnom tipu "šuma i šikara medunca i bjelograba" (As. Querco-Carpinetumorientalis H-i. 1939 (= Carpinetum orientalis croaticum H-i. 1939)).U površinskom pokrovu obuhvata najmanje je zastupljena kategorija vode i obale vodenihpovršina, koja zauzima oko 3% promatrane površine (Tablica 1., Slika 2.). U strukturi ovekategorije prevladavaju "obrasle obale površinskih kopnenih voda i movarna staništa" – A4(31%), odnosno zajednica "tršaka i rogozika" (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926), kojaveinom prekriva Kolansko i Malo blato, te sjeveroistoni rub Velog blata. Unutar ovih blataizdvojena je i površina vode ("stalne stajaice" – A11). Od kategorija prirodne obale prevladava"stjenovita morska obala" – F4, dok su pjeskovita, šljunkovita i muljevita obala manje17