Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

su znaajne za krajobraznu raznolikost (poput lokava, dolaca, obale i sl.), a nekada vea,posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom sluaju zahtijevala intenzivnijuterensku provjeru.S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, apritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize ovisini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj problem se pokušao riješiti na dva naina:- uvoenjem podjele pojedinih kodova da bi se odreeni stanišni tip razdijelio prema visinivegetacije: kod E82 "Stenomediteranske iste vazdazelene šume i makija crnike"podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike" i E82b"Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike"- korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dvastanišna tipa. Na se taj nain dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer C35/E82a"Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Stenomediteranska ista vazdazelenamakija crnike"), ili se, pak, želio naglasiti nain korištenja pojedinih površina (na primjer,odlaganje smea u površinske kopove – J43/J422 "Površinski kopovi/Neureena (divlja)odlagališta krutog otpada")Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1"Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda".Površinski pokrov na podruju otoka Paga rezultat je razvoja razliitih djelatnosti (poljodjelstva,šumarstva, graevinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizišao iz meuodnosa prirodnih (tlo,reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društveno-socijalnih odnosa na tompodruju tijekom povijesti. Promatrajui vegetaciju, nekada "zeleni" otok, kombinacijomvišestoljetnog antropogenog utjecaja (ispaša, sjea) i nepovoljnih klimatskih prilika (izloženostburi), pretvoren je u jedan od najogoljenijih otoka u Jadranu. Posljednjih desetljea, kaoposljedica napuštanja gospodarskih djelatnosti, prevladavajui kamenjarski pašnjaci Pagapostupno zaraštaju u prirodnu vegetaciju.U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije e se opisati vegetacijaobuhvata korištenjem rezultata projekta COAST – Kartiranje terestrike bioraznolikosti, tevegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvati, 1963.).Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podruja obuhvataPovršinski pokrov ha %Izgraena podruja i ostale površine pod antropogenim utjecajem 981.72 5.13Poljoprivredne površine 2518.29 13.16Šume i šumska zemljišta 505.80 2.64Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijomi ostala prirodna podruja14618.25 76.36Vode i obalna podruja vodenih površina 518.75 2.71Ukupno 19142.86 10015