Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

4. Tipološka klasifikacija krajobraza4.1 Metoda radaTipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podruja saizraženim zajednikim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovojrazini obrade (1:25000), u prvom redu reljef, te na podrujima gdje reljef nije izražena prostornakomponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio jepovršinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podruja su morfološke jedinice sa vidljivim prostornovizualnimobilježjima koja mogu biti specifini ili vrlo uestali prostorni elementi. Oni ineprostorne slike koje su rašlanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost idoprinose prostornoj dinamici podruja. Tako ak i najmanja i najjednostavnija podruja imajuviše krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utjeu na vizualni doživljaj prostora. Stogaje izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija okrajobraznim tipovima/podrujima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten jepovršinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom.Svako krajobrazno podruje stoga imaraznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) ikulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odreivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijihprostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je raena u mjerilu 1:5000.Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podruja, od velike pomoi bile suprethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, tefotografije snimljene iz zraka naruene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podlogeobraene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija raena na istoj razini. Tako jerezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podruja, koju je trebalo provjeritii modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podrujazemljopisno odreena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podrujavezani uz geografske nazive prostora koje obuhvaaju. Krajobrazni tipovi su, pak, openiti iteorijski odreeni. Budui da je tipološka klasifikacija raena na razini obrade 1:25000, gdje jeglavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uzrazliite tipove reljefa.Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podruja, izvršena je njihova provjera ilimodifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podruja obuhvata i, pomogunosti, svih identificiranih krajobraznih podruja. Za što uinkovitiji terenski rad izvršenoje njegovo pažljivo planiranje i izraeni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanjao krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnimkrajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora napromjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podrujimakoja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla ui u kategoriju iznimnih krajobraza.Konani rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije,kartografski i GPS zapis toaka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznimpodrujima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se uprilogu II.Nakon obilaska terena, svi podaci su obraeni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranihkrajobraznih tipova i podruja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza.Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podruja u mjerilu1:25000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podruja, upotpunjenilustracijama.38