Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

gospodarsku važnost, nego su važni u zaštiti prirode (vezivanje siparišta). Kamenjar dominira naistonom i sjeveroistonom dijelu otoka, od rta Sv. Nikole do rta Fortica.Od nižih pedotaksonomskih jedinica nerazvijenim tlima pripadaju još sirozem i koluvijalno tlo,koji su razvijeni ponajprije u središnjem dijelu otoka, te na prostorima velikih paških polja.Sirozem (regosol) se formira na stijenama koje raspadanjem daju regolit finijeg mehanikogsastava. Na tvorbu bitno utjee vegetacija, jer svojim korijenjem pospješuje mehanikoraspadanje stijena, a akumulacijom humusa postupno i prevodi u viši razvojni stadij. Klimautjee posredno, uzrokujui eroziju, na nastanak tih tala u našim uvjetima. Koluvijalno tlo(koluvium) nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju estice tla i stijena nanesene iz gornjihdijelova padine. imbenici koji utjeu na njegovu tvorbu su uništavanje prirodne vegetacije,erozijski uinak kiše i neodgovarajue gospodarenje.Kambina tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermiki uvjeti),kao što su kemijsko i biološko trošenje, oslobaanje oksida željeza (žukasta do crvenkasta boja)te argilosinteza. Crvenice (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formiraju iz nerastvorenogostatka istih vapnenaca, pri emu se ne može iskljuiti pritjecanje silikatnog materijala eolskimputem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je rubifikacija(dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Crvenica ima gospodarsku važnost zašumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Podtipovicrvenice su: tipina, lesivirana, braunizirana i koluvijalna. Crvenica je na analiziranom podrujurasprostranjena u južnom i zapadnom dijelu otoka. Smee tlo na vapnencu (kalcikambisol) seformira iskljuivo na tvrdim i istim vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1%nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijaleolskog podrijetla. U podruju rasprostranjenja kalcikambisola znaajna je stjenovitost (30-50%). Matini supstrat predstavljaju isti vapnenci i dolomiti, mehaniki sastav ine lake gline, apH tla je 5,5-6,5. Dubina tla kree se od 25 do 75 cm, a ukupni porozitet iznosi 45-65%.Kapacitet biljkama pristupane vode kree se u rasponu od 50 do 150 mm, pa je režim padalinaodluujui za stanje opskrbljenosti tla vodom. Ovaj tip tla ima znaajnu zastupljenost na sjeveruotoka, s time da se jednim svojim dijelom proteže kroz cijelo podruje kartiranja do krajnjegjuga (Dinjiška uvala).Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambinim tlima pripada i eutrino smee tlo (eutrinikambisol), koje ima najveu rasprostranjenost u semihumidnom podruju (godišnja koliinaoborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12ºC). Na promatranom podruju ovo jetlo razvijeno na sjevernom dijelu otoka. Matini supstrat je izuzetno važan za nastanak eutrinogkambisola, a najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rijeni sedimenti, te neutralni ibazini eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najveu produktivnost imaju napraporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima.Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je ovjek stvorio intenzivnomobradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih vonjaka, njiva). Svojstva ovih talasu vrlo varijabilna, zahvaljujui ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolanotlo (rigosol) je tip antropogenog tla u kojemu su rigolanjem pomiješana dva ili više horizonata ilislojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je uz unošenje i dodatnih materija stvoren antropogeniP-horizont. Ova su tla razvijena ponajprije u središnjem dijelu istraživanog podruja i naprostorima velikih paških polja.Automorfnim tlima pripadaju još humusno akumulativna i eluvijalno-iluvijalna tla, koja su napromatranom podruju zastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. Humusnoakumulativna tla su mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ihspecifina kombinacija pedogenetskih imbenika i procesa transformacije i migracije. Ova su tla13