Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

stupnjeva, što je osobito izraženo na golim padinama sjevernog dijela istraživanog podruja,odnosno na dijelu obale uz Maunski kanal. Ovisno o protoku i koliini vode prisutnoj u vrijemeformiranja, veliina im je i do nekoliko desetaka metara u dubinu i širinu. Ukupan gubitak tla izvododerina može biti znatan, a u ovom sluaju njihovim taloženjem formirane su obale, odnosnonjihovi završeci su esto uvale ispunjene akumulatom, odnosno žalom. U uvalama u pojasu odKoromaine do Vruja obala je blažih nagiba i zaravnjenija, te je pojava jaruga rijetka. Kamenita,ogoljela obala, sa brojnim jarugama i deluvijalnim kupama pruža se i uz Dinjišku uvalu, koja jeduboko usjeena u kopno. Na pojedinim dijelovima prisutno je osipavanje i urušavanjematerijala (kamenih blokova) u more. Veliki je broj jaruga okršen i ispunjen deluvijem iproluvijem, te su na njima stvorene antropogene terase. Osobito na dolomitima razvijen jefluviodenudacijski reljef u obliku suhih dolina i zaravni. Suhe doline mjestimino disecirajupadine hrpta i izdvajaju isturene terene prema rtovima. Osim toga, njihovi završni, potopljenidijelovi predstavljaju brojne uvale, od kojih su neke duboko usjeene u kopno.Obalna podruja, kao što je ve ranije spomenuto, nastala su postpleistocenskim izdizanjemmorske razine, gdje je izraženo i abrazijsko djelovanje mora i njegova akumulacijska aktivnost.Obalna linije je duga i vrlo razvedena, s brojnim uvalama u zaljevima. Pri oblikovanju obaleveliku ulogu imao je litološki sastav (vapnenci, dolomiti, fliš i padinske naslage) i tektonskapredisponiranost prostora. Obala uz Velebitski kanal proteže se od rta Sv. Nikola na sjeveru dorta Fortica na jugu. Veliki dio te obale je strm i nepristupaan.Na krajnjem SI dijelu istraživanog podruja, uz Paški zaljev, istiu se šljunane uvale Zre iCaska. Zapadnu obalu Paškog zaljeva karakteriziraju brojne uvale te rt Katarelac, uvale Prnjica,Kamariz i ista. Obala je niska, šljunana i pjeskovita. Takav tip obale razvijen je i u predjeluGajac. Zapadna obala Paškog zaljeva je razvedena, strma, sa brojnim jarugama i antropogenimterasama. Nasuprot tome, uz Maunski kanal, takoer su brojne uvale, ali je rjea pojava jaruga.Uvala Luka Šimuni je vrlo razvedena, te je njen sjeverni krak duboko usjeen u kopno. Obala jekamenita i blagih nagiba. Uz kanal se istiu i uvale Dumboka, Tri boka, Maslina, te Južni iZmorašnji bok, koje su vrlo vjerojatno završeci aluvijalnih dolina.Nadalje, Stara Povljana je velika uvala sa brojnim manjim uvalama uz njenu istonu i zapadnuobalu. Usijecajui se u kopno, obala postaje manje razvedena, šljunana i pjeskovita. Obala uzPovljanski kanal, od rta Rastovac do rta Prutna, pretežno je sukladna nagibu pada slojeva, te jeblaga i slabije razvedena.Obala Dinjiška uvale nije znaajnije razvedena, iako su unutar nje formirane brojne jaruge zbognagiba slojeva veih od 12 stupnjeva, a uoljivi su i procesi spiranja. U samom dnu uvale nagibisu smanjeni, te je obala blago zaravnjena. Tu su istaloženi eocenski klastiti sastavljeni od lapora ipješenjaka u izmjeni, koji imaju karakteristike fliša.U obalnom dijelu predjela Tust javljaju se grebenske bree graene od rudistnih fragmenata,bioakumuliranih vapnenaca i kalcilutita akumuliranih na stranama grebena. Kalcilutiti s ostacimamikrofosila i laminarnih mikrokristalastih vapnenaca vezani su uz uvjete mirnije sedimentacijesugrebenskog podruja. Cijelo podruje je tektonski predisponirano uz izraženu boranustrukturu, te su vidljivi slojevi, a oblikovane su brojne šljunane i pješane plaže.Zbog specifinosti položaja te izloženosti buri, ali i znaajnom antropogenom utjecaju (osobitoovarstvo), na cijelom otoku, pa tako i na istraživanom podruju, postoje velika podrujaogoljelog krša. Na tim prostorima, na vapnencima, prevladava oblikovanje reljefa uzrokovanokorozijom, pri emu je došli do oblikovanja krških mikroformi: grižina, škrapa, kamenica i sl.Tektonskim pokretima nastale su paraklaze i dijaklaze, te brojne, manje sekundarne pukotine(brahiklaze i leptoklaze) koje su takoer pospješile nastajanje krških formi.10