Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih ... - UNDP Croatia

Ako se otok dijeli po dužoj osi od NW do SE, openito se može razlikovati sjeveroistoni diootoka, posebno padine prema Velebitskom kanalu, koji je izložen razornom djelovanju bure, tesredišnji i jugozapadni dio otoka s veim hidrološkim pojavama i razvijenim biljnim pokrovom.Ogoljavanju krša na sjeveroistoku otoka pridonijela je posolica, te razorna mehanika snagabure. Proces dezertifikacije paškog krša predisponiran je karbonatnim sastavom stijena i s tim uvezi nedostatkom površinskih voda. Naglašena stoarska valorizacija i sjea šuma sinergetski sudjelovali s navedenim prirodnim znaajkama i procesima, tako da je sjeveroistoni dio otokapostao pedološki ogoljen i stjenovit. Suprotno tome, najvei dio središnjeg i jugozapadnog dijelaotoka pitomi je krajolik obrastao šumom i makijom u kojoj prevladavaju hrast crnika i hrastmedunac, te pripadajue eumediteranske i submediteranske vrste. U središnjoj zoni, ispunjenojvelikim dijelom flišnim naslagama, nalaze se brojni izvori, povremeni vodotoci i movarni -jezerski krajolici Velog i Malog blata kraj Povljane, te Kolanskog blata kraj Kolana. Taj je diootoka agrarno najznaajniji prostor, posebno podruje Novaljskog polja (Farii, 2004.).Osobine sredine otoka najoitije izražava apsolutna dominacija pašnjakih površina (premapodatku iz 1966., pašnjaka je 70.3 % od ukupne površine otoka). Ostatak poljoprivrednihpovršina ine uglavnom vinogradi, a poznato je da je vinogradarstvo tradicionalnonajproduktivnija i najvažnija grana poljoprivredne ekonomike otoka. Glavna vinogradarskapovršina nalazi se u prostoru centralne flišne udoline. Bilježi se napuštanje gotovo treine starihvinogradarskih površina koje se, budui da su uglavnom u obliku terasa na višem flišnom rubu,brzo razaraju (Rogi, 1972.).Plitko podmorje uvale Soline u Paškom zaljevu i uvale Dinjiška idealan su prostor zaproizvodnju soli. To se podruje poelo vrednovati i preoblikovati još tijekom staroga vijeka. Usrednjem vijeku na otoku se razvila prava "industrija" soli za ije su se vlasništvo i monopoltrgovine borile susjedne gradske komune (Zadar, Rab, Pag), a potom i jadranske velevlasti,posebno Venecija (Farii, 2004.).Na središnjem i južnom dijelu otoka, uz solarstvo, prevladavajua je gospodarska djelatnost bilostoarstvo (uzgoj ovaca i koza), što je neizbježno vodilo degradaciji biljnog pokrova, a ukonanici i mjestimino potpunom ogoljavanju krša (Farii, 2004.). Spomenuto stoarskoiskorištavanje kamenjarskih pašnjaka imalo je, pored razvoja vinogradarstva, u prošlosti uvijekglavno znaenje (Rogi, 1972.).Posljednjih desetljea uzgoj sitne stoke, ali i poljoprivreda uope, dobrim su dijelom napušteni,pa se biljni pokrov postupno poeo obnavljati. Upravo taj proces reforestacije, nasuprotanvišestoljetnim procesima dezertifikacije paškog krša, upuuje na važnu ulogu mijenagospodarskih aktivnosti na oblikovanje krajolika (Farii, 2004.).Može se zakljuiti da osnovu paškog gospodarstva od najstarijeg doba pa sve do najnovijeg,suvremenog doba (kada nastaju znaajne promjene) ine obradiva zemljišta otoka nanepropusnim flišnim zonama, vapnenake pašnjake površine na zaravnima i solarskaeksploatacija mora (Rogi, 1972.).Turizam se na Pagu poeo razvijati znatno kasnije i skromnije nego na drugim kvarnerskimotocima. U prošlom stoljeu bilježi se znaajan i nagli razvoj turizma Novalje. Danas turizamkao nova gospodarska grana dobiva dominantno znaenje. Sve gospodarske aktivnosti Novaljeprilagoavaju se razvoju turizma. Zbog turizma prvi puta s potpunim uspjehom zapoinjepošumljavanje, kao i stvarno funkcionalno povezivanje širokoga naseljenog prostora izmeuNovalje, Caske i Stare Novalje (Rogi, 1972.).21