saša šekoranja interijeri za zaljubljene - DalCasa
saša šekoranja interijeri za zaljubljene - DalCasa
saša šekoranja interijeri za zaljubljene - DalCasa
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SAŠA<br />
ŠEKORANJA<br />
Umjetnièka<br />
igra cvijeæem<br />
Miljenik svjetske i društvene elite, akademski<br />
slikar, di<strong>za</strong>jner i vlasnik cvjećarnice,<br />
Saša Šekoranja u intervjuu <strong>za</strong><br />
DalCasu iznosi svoje stavove o di<strong>za</strong>jnu i<br />
komercijali<strong>za</strong>ciji, žaleći <strong>za</strong> nedostatkom<br />
konkurencije u cvjećarstvu<br />
Piše: Ivana Bioèina<br />
Foto: Kristina Faziniæ, Saša Šekoranja<br />
Po struci ste akademski slikar, a na kraju ste kao<br />
medij izražavanja i<strong>za</strong>brali cvijeće, preko kojeg<br />
se koristite autorskim pristupom gdje potpunom<br />
negacijom dekorativnosti cvijeta stvarate<br />
umjetničko djelo. Kako to da ste odabrali cvijeće?<br />
Koristim cvijeće na dva načina: dekorativno, pri čemu<br />
kopiram prirodu i na neki način pokušavam dosljedno<br />
prenositi ono što od prirode naučim, a drugi način je ta<br />
negacija dekorativnosti. Cvijeće sam, kao i sve ostalo,<br />
odabrao slučajno. Jedino što me veže uz djetinjstvo<br />
jesu vrt, kopanje i zemlja. Najljepše mi je bilo kod bake<br />
na selu. Uvijek sam želio biti seljak i imati kontakt sa selom<br />
i zemljom. Nakon <strong>za</strong>vršene optičke škole upisao<br />
sam slikarstvo i slučajno sam radnju koju su imali moji<br />
roditelji pretvorio u galeriju. Galerija je prerasla u cvjećarnicu.<br />
Kao što sam i rekao, selo i biljke su me oduvijek<br />
fascinirali. Sjećam se kad sam uzeo sjeme od nevena i<br />
posipao ga po zemlji. Raslo je ko ludo, raslo i cvalo, i što<br />
sam ga više brao, on je više cvao. Inspiracija mi je bilo<br />
veselje ljudi kojima sam darivao cvijeće.<br />
Vaš izlog u Ilici u Zagrebu nema uobičajenu formu izloga<br />
cvjećarnice, nego je više kao prozor u umjetničku<br />
galeriju. Koja je granica između cvjećarstva i umjetnosti,<br />
i postoji li ona uopće kod vas?<br />
Teško mi je govoriti o umjetnosti, pogotovo danas kada<br />
živimo u potrošačkom društvu, gdje sve više komuniciramo,<br />
svi se znamo i družimo, a <strong>za</strong>pravo se uopće ne<br />
poznajemo. I to je osnovni problem. Taj izlog je meni<br />
velika stvar jer ima funkciju izravne i neposredne komunikacije.<br />
Izlogom mogu reagirati na svaku stvar koja<br />
mi se sviđa, ili ne sviđa. Ne trebam čekati na termin u<br />
galeriji, izlogom mogu trenutačno reagirati i <strong>za</strong>to mi je<br />
on vrlo bitan. Mogu ga ostaviti praznog, mogu ga napuniti,<br />
to je neposredno i brzo reagiranje.<br />
“Sve što radim ve<strong>za</strong>no je uz likovnost i sve što gledam,<br />
gledam kroz likovnost”<br />
Planirate li otvoriti cvjećarnicu još negdje osim ove u<br />
Zagrebu?<br />
Meni su već nudili prostore u Zagrebu, izvan Zagreba,<br />
u Londonu, New Yorku, <strong>za</strong>ista svuda, ali onda bih se<br />
našao na aerodromu i shvatio da to nije moj život. Ne<br />
želim provoditi život između tri cvjećarnice. Meni je ovo<br />
sasvim dovoljno. Ne želim postati poslovođa.<br />
Vole vas predsjednici, pripadnici svjetske i društvene<br />
elite, strani diplomati. Radili ste na <strong>interijeri</strong>ma Predsjedničkih<br />
dvora, Mesićeve inauguracije, Opernog bala<br />
i mnogih drugih društvenih događanja. Koja je tajna<br />
vašeg uspjeha i postoji li uopće kompetentna konkurencija<br />
u vašem poslu?<br />
Meni je bitno da radim, a sve ostalo se dogodilo spontano<br />
i slučajno. Drago mi je da su ljudi prepoznali kvalitetu.<br />
Što se tiče konkurencije, ona <strong>za</strong>ista ne postoji.<br />
Volio bih da se stvori neka osoba s kojom mogu ravnopravno<br />
razgovarati i s kojom se mogu utrkivati jer, na<br />
kraju, zdrava konkurencija daje poticaja. No ono što<br />
je meni najvažnije, i što mislim da sam dobro napravio,<br />
jest to da je u Hrvatskoj cvjećarstvo podignuto na<br />
višu razinu. Ljudi su maknuli plastične ukrase, celofane,<br />
29