saša šekoranja interijeri za zaljubljene - DalCasa
saša šekoranja interijeri za zaljubljene - DalCasa
saša šekoranja interijeri za zaljubljene - DalCasa
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Saarinenove stolice Tulip dostupne su u varijantama sa i bez naslonjača <strong>za</strong> ruke /<br />
The Saarinen Tulip chairs are available with or without arms<br />
a prvi veći uspjeh uslijedio je <strong>za</strong> stolicu koju je di<strong>za</strong>jnirao<br />
s Charlesom Eamesom <strong>za</strong> natječaj “Organski di<strong>za</strong>jn<br />
u opremanju doma” 1940., američkog Muzeja moderne<br />
umjetnosti, na kojemu su dobili prvu nagradu. Tu je<br />
stolicu visoko progresivnog di<strong>za</strong>jna, kao i druge komade<br />
njegova namještaja (kultne sjedalice Grashopper,<br />
Womb i Tulip), počela proizvoditi tvrtka Knoll, tako da<br />
je fakultetski prijateljski kružok postao važan poligon <strong>za</strong><br />
poslovnu suradnju.<br />
Nakon Drugog svjetskog rata, nove su tehnologije dopuštale<br />
upotrebu materijala korištenih u ratnoj industriji,<br />
poput <strong>za</strong>obljene šperploče i aluminija, a uskoro na scenu<br />
stupa i plastika koja će se široko koristiti u proizvodnji<br />
namještaja. To je i vrijeme kada počinje masovna produkcija<br />
<strong>za</strong> rastuće potrebe poslijeratnog svijeta. Saarinenova<br />
stolica Tulip (Tulipan), tipičan je primjerak di<strong>za</strong>jna<br />
sredine dvadesetog stoljeća, klasik industrijskog di<strong>za</strong>jna.<br />
Stolica Tulip di<strong>za</strong>jnirana je <strong>za</strong> newyorški Knoll 1956. godine.<br />
Glatke modernističke linije, <strong>za</strong>obljene plohe, novi,<br />
eksperimentalni materijali (aluminijska ba<strong>za</strong>, fiberglas),<br />
sve ju je to činilo pomalo futurističkim komadom namještaja,<br />
a njezino prožimanje s prostorom i otvorena forma<br />
cvijeta, posveta je organskom di<strong>za</strong>jnu, skandinavskom<br />
podrijetlu autora i njegovu kiparskom backgroundu. Stolica<br />
Tulip dio je Saarinenove poznate pijedestalne kolekcije,<br />
motivirane autorovom željom da se riješi “nereda”<br />
koji stvaraju sve one noge na kojima obično počiva namještaj<br />
poput stolova i stolica. Smatrao je da je upravo<br />
oslonac ono što pridonosi harmoniji konačne forme i<br />
njezina prožimanja s prostorom. Oslonac stolice Tulip inspiriran<br />
je padom, slijevanjem tekućine visoke ljepljivosti,<br />
poput meda ili smole. Baš kao i njegove arhitektonske<br />
projekte, Saarinenov namještaj karakteriziraju ekspresivne<br />
skulpturalne forme. U svom purističkom pristupu<br />
arhitekturi i di<strong>za</strong>jnu tražio je bazičnu ideju koju bi <strong>za</strong>tim<br />
reducirao na najbolje strukturno rješenje unutar sveobu-<br />
hvatnog di<strong>za</strong>jna. Ideja <strong>za</strong> stolicu Tulip razvila se više u<br />
odnosu na prostor u kojemu je trebala stajati nego što<br />
je težila a priori određenom obliku. Saarinen je stremio<br />
uspostavljanju ravnoteže između komada namještaja i<br />
njegova neposrednog okružja. Tulip chair ovjenčana je<br />
nagradom Muzeja moderne umjetnosti 1969., kao stolica<br />
koja predstavlja jedinstvo forme i materijala.<br />
Njegov di<strong>za</strong>jn, od Womb chair, koja je nastala iz želje Florence<br />
Knoll da se osmisli stolica u koju bi se mogla sklupčati,<br />
do pijedestalne serije skulpturalnih stolova i stolica,<br />
danas ima kultni status, a časopis Playboy opisao ga<br />
je riječima “bujnost, finesa i visok stupanj imaginacije”.<br />
Saarinen je tijekom čitave karijere di<strong>za</strong>jnirao namještaj, s<br />
istim <strong>za</strong>nimanjem <strong>za</strong> istraživanjem novih materijala, inovativnih<br />
tehnika konstrukcije i skulpturalnih formi, što je<br />
odlikovalo i njegovu arhitekturu. Još kao tinejdžer, di<strong>za</strong>jnirao<br />
je namještaj <strong>za</strong> akademiju Cranbrook.<br />
Eero Saarinen bio je jedan od najplodnijih, najneortodoksnijih<br />
i najkontroverznijih majstora arhitekture 20. stoljeća,<br />
jedan od najslavnijih ahitekata svoga vremena. U<br />
postratnim godinama uvelike je pridonio kreiranju međunarodnog<br />
imidža Sjedinjenih Američkih Država stvarajući<br />
neke od najpotentnijih simboličkih izra<strong>za</strong> američkog<br />
identiteta. Vjerojatno je najpoznatije njegovo<br />
djelo upravo čuveni TWA terminal aerodroma JFK, koji je<br />
vrhunac njegova di<strong>za</strong>jnerskog i arhitektonskog djelovanja<br />
i zoran primjer ekspresionizma i tehničke izvrsnosti u<br />
radu s betonskim školjkama.<br />
Tridesetih i četrdesetih godina dvadesetog stoljeća Saarinen<br />
je umnogome pridonio upletanju moderne arhitekture<br />
u američki mainstream, <strong>za</strong>jedno sa svojim ocem.<br />
Danas se smatra jednim od najvećih majstora američke<br />
arhitekture prošlog stoljeća. Umro je u pedeset prvoj<br />
godini života, ostavivši desetak nedovršenih projekata.<br />
Energija i želja <strong>za</strong> stvaranjem bila je prisutna do samoga<br />
kraja njegova života.<br />
99