Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vodič<br />
Kriza koja je obilježila<br />
prošlu godinu i kojoj<br />
se ne nazire kraj, nadaleko<br />
nadmašuje okvire<br />
dosadašnjih financijskih<br />
kolapsa. Ovaj put se ne radi o običnom<br />
burzovnom krahu, zastoju u tijekovima<br />
trgovine ili urušavanju bankarskog sustava.<br />
Riječ je o svemu tome zajedno, ali<br />
i o još nečemu, što je daleko gore i opasnije.<br />
Globalno urušavanje povjerenja<br />
među sudionicima svih segmenata,<br />
šteta je koju će biti najteže popraviti. Svi<br />
se osjećaju prevarenima. Nitko više ne<br />
vjeruje nikome. Tržište ne vjeruje kompanijama,<br />
trgovci tržištu, banke klijentima,<br />
države bankama, nitko politici i<br />
kontrolorima sustava. Može li se globalna<br />
mašina popraviti?<br />
Može, kažu u zboru analitičari.<br />
Štoviše, budemo li pametni, današnje se<br />
pogreške mogu pretvoriti u prednosti.<br />
I ma koliko da se njihova proricanja<br />
inače razlikuju, kada govore o servisiranju<br />
globusa svi analitičari kreću s<br />
jednake startne pozicije: ključan je povratak<br />
korijenima. To, naravno, ne znači<br />
da, po kmerskom receptu Pola Pota, svi<br />
trebamo uzeti u ruke lopate. Ne. Ali pomahnitali<br />
sustavi financija i trgovine, a<br />
samim time i proizvodnje koja se u izvrnutom<br />
sustavu pretvorila u puki servis<br />
trgovine, morat će se ponovo privesti<br />
osnovnoj svrsi – potpori civiliziranom<br />
življenju – što neće biti jednostavan<br />
proces.<br />
Kao teorijsku pripremu za raspravu<br />
globalne elite koja se svake godine krajem<br />
siječnja okuplja u svojoj konklavi<br />
u Alpama, istraživači Svjetskog<br />
ekonomskog foruma objavili su prije<br />
nekoliko dana zbirku mogućih scenarija<br />
o izlasku iz svjetskog ćorsokaka<br />
i budućnosti globalnog financijskog<br />
sustava. Najveću šansu za oporavak (pa<br />
i opstanak) oni daju svijetu koji bi se u<br />
budućnosti temeljio na “preraspodijeljenoj<br />
ravnoteži multilateralizama”.<br />
Svijetu koji će znati prevladati brzo<br />
klizanje središta ekonomske geografije i<br />
prevladati nesuglasice oko učinkovitosti<br />
različitih pristupa upravljanja rizicima.<br />
Ne uzbuđujte se ako vam to zvuči komplicirano.<br />
Najbolju od predloženih varijanti<br />
i sami autori smatraju utopijom.<br />
Realniji scenariji raspleta završavaju<br />
mahom ili u obnovi zapadnjačkog centralizma<br />
ili u varijantama usitnjenih ili<br />
regionalnih protekcionizama i predstavljaju<br />
ili utaborivanje za sljedeću<br />
krizu ili, u najgorem slučaju, potpuni<br />
raspad sustava kakav danas poznajemo.<br />
Budemo li, međutim, pametni, čak i<br />
ako ne uspijemo svladati utopiju prvog<br />
scenarija, ekonomske patnje kroz koje<br />
prolazimo možemo iskoristiti kao prednost<br />
za stvaranje sustava koji će služiti<br />
barem našoj, a možda i sljedećoj generaciji.<br />
Kakve koristi od krize može izvući<br />
Hrvatska?<br />
1 Menadžment<br />
Menadžment<br />
Preustroje li svoje uprave, i<br />
hrvatske kompanije mogu iskoristiti sve<br />
prednosti pravog upravljanja. To znači:<br />
cijeni se znanje koje je upotrebljivo i<br />
ljudi koji se znaju njime služiti. Praksa je<br />
uvijek važnija od forme, produktivnost<br />
od Power pointa. Improvizacije su<br />
dobrodošle samo kada vode poboljšanju<br />
sustava. Nema milosti prema neradnicima.<br />
Nema rodbine, ako rođaci nisu najbolji<br />
na tržištu. Nema statusnih simbola<br />
u neuspješnim kompanijama. Nema<br />
bonusa za loše uprave. Kompanije koje<br />
u kriznim razdobljima u svoj vrh ne<br />
dovedu najbolje, najčešće umiru.<br />
2 Vlast vlast<br />
Država je servis koji je na usluzi<br />
građanima i biznisu. Nije gazda.<br />
U biznisu za nju nema mjesta jednako<br />
kao ni u privatnoj blagovaonici. Štoviše,<br />
vlasnici države su građani, a državni<br />
službenici njihovi su namještenici.<br />
Posao države je održavanje i podizanje<br />
kvalitete infrastrukture koja omogućava<br />
funkcioniranje društva i biznisa –<br />
prilično slično poslu koji obavlja dobar<br />
domar u privatnoj kompaniji. Samo<br />
institucije koje služe održavanju vital-<br />
nih društvenih funkcija trebaju biti u<br />
državnom vlasništvu.<br />
3 Trgovina<br />
trgovina<br />
Tržište nikada nije mrtvo. U<br />
vrijeme krize kupci ne prestaju kupovati,<br />
nego kupuju “drukčije”. Oni donose<br />
neočekivane i često posve nepredvidive<br />
odluke. Ipak, u odabiru su najčešće presudne<br />
dvije vječne komponente – cijena<br />
i kvaliteta. Ali dok su u vremenima koja<br />
nisu krizna kupci spremni na povremene<br />
izlete “samo za zabavu”, kriza ih tjera da<br />
svoj novac usmjere samo prema najisplativijoj<br />
kupovini. Loš proizvod, čak i<br />
kada je jeftin, nikada se ne isplati. To je<br />
socijalna kategorija koja ponižava kupca<br />
i on to neće zaboraviti. Kada se izvuče iz<br />
krize, brand koji smatra prevarantskim<br />
za njega će biti mrtav zauvijek. No ne<br />
treba zaboraviti da su neki od najboljih<br />
proizvoda i dugotrajno najprodavanijih<br />
brandova nastali u najkriznijim povijesnim<br />
razdobljima. Radikalan zaokret<br />
prema kvaliteti i diskvalifikacija bilo<br />
kakvih zabrana poput one o radu nedjeljom<br />
usmjerit će i Hrvatsku na pravi put.<br />
20 F o r b e S veljača 2009
Change language