Tražeći ekskluzivno mjesto za promotivni event, jedna je telekomunikacijska kompanija priredila večeru za svoje goste u kontejneru koji je visio s krana visoko iznad središta Sofije Foto Getty Images veljača 2009 F o r b e S 23
Kontekst usmjereni prema ostvarivanju tog cilja. Nakon 1. siječnja 2007. kao da nema više tog elana, zemlja nema novog tako značajnog prioriteta, što je dovelo do popuštanja, skandala i povećanja korupcije”, smatra Vladislav Panev, predsjednik uprave društva za upravljanje imovinom Status Invest. “Bugarska je dio EU, no mora postavili neke nove ciljeve koji bi ujedinili i mobilizirali zajednicu”, kaže Panev, čiji fondovi ulažu i u dionice Končara. Od ulaska u EU Bugari mogu slobodno putovati i zapošljavati se u većini zemalja Unije. Smatra se da je u zadnjih nekoliko godina 1,6 milijuna Bugara otišlo na rad u EU, ponajviše u Grčku, Italiju i Španjolsku. U studenome 2008. nezaposlenost je u Bugarskoj bila rekordno niska, 5,85 posto, no teško da će tako i ostati. Očekuje se da bi ove godine zbog ekonomske krize samo u građevinskom sektoru bez posla moglo ostati 150 tisuća radnika. Prevladava mišljenje da se nije uspjela formirati srednja klasa. Neki su mediji ovih dana objavili procjene da je Bugarska dočekala svjetsku krizu s impresivnim brojem od 10 tisuća milijunaša te da ima najviše milijardera i multimilijunaša u istočnoj Europi. Trgovci u bugarskoj metropoli griju se zbog nestašice plina na otvorenom plamenu Bugari su danas gnjevni i promrzli. Miran prosvjed protiv korupcije i neučinkovitosti vlade u Sofiji sredinom siječnja pretvorio se u nerede u kojima su se stotine demonstranata sukobile s policijom. Najveća erupcija javnog gnjeva u zadnjih 11 godina počela je kao okupljanje dvije tisuće ljudi, uključujući farmere, ekološke aktiviste i studente kojima je “dosta živjeti u najsiromašnijoj i najkorumpiranijoj zemlji Unije”. Ljudima je prekipjelo zbog divlje gradnje hotela, zbog koje je na najljepšim lokacijama na obali i u planinama ostalo premalo zelenih površina, zbog još jednog gangsterskog ubojstva, zbog toga što se cijela Bugarska smrzava u nedostatku plina s jedinog dobavnog pravca, prekinutog zbog sukoba Moskve i Kijeva. Prosvjeduju već tjednima jer žele živjeti u “normalnoj zemlji”. “Upitno je hoće li ti nepolitizirani protesti moći ostvariti nešto ozbiljno, jer okupljaju vrlo različite grupe, pa i provokatore”, kaže Manolova. Bugarsko-hrvatski gospodarski odnosi imaju dugu, ali isprekidanu tradiciju. U kasnom srednjem vijeku, kad su bugarski teritoriji bili dio Osmanskog Carstva, dubrovački trgovci aktivno su trgovali u tim područjima i bili gotovo jedina veza između Bugara i zapadne Europe. No sada se dvije zemlje slabo poznaju jer je u vrijeme socijalizma suradnja između Bugarske i Jugoslavije bila blijeda i išla uglavnom preko Beograda. U Bugarskoj se, primjerice, prodaje Vegeta, no drugi poznati hrvatski brand, Kraševa Bajadera, je nepoznat. Pojedine se bugarske kućanice i po petnaest godina služe Končarevim uređajima, a niskopodni tramvaj Crotram bio je prava atrakcija prilikom promotivne vožnje na ulicama Sofije prije nekoliko mjeseci. “Ima prostora za razvoj bilateralne suradnje i u turizmu i u infrastrukturi. Bitno je da se bugarske i hrvatske kompanije susreću, jer se trenutno gotovo i ne poznaju”, rekao je Ivan Sirakov, veleposlanik Bugarske u Hrvatskoj. Bugarska i Hrvatska nisu povezane direktnim transportnim vezama, što dodatno pogoršava uvjete za razvoj poslovne suradnje. Bilateralna trgovina u prošloj godini porasla za petinu i dostigla vrijednost od dvjestotinjak milijuna eura, od čega na hrvatski izvoz otpada 80 milijuna. U zadnjih nekoliko godina volumen trgovine polako, ali stabilno raste, tumači Sirakov, dodajući da je sadašnji volumen trgovine daleko ispod mogućnosti dviju zemalja. Bugarska izvozi u Hrvatsku uglavnom naftne prerađevine, a uvozi plinske proizvode za kućanstva. Podravka kupuje u Bugarskoj povrće i meso, a Konzum meso. Splitski Konstruktor- Inženjering sudjeluje na natječaju za izgradnju dionice autoceste Trakija u južnom dijelu Bugarske, a IGH i bugarska tvrtka Gasstroymontaj lani su osnovale zajedničko poduzeće u Sofiji kako bi se uključile u brojne najavljene infrastrukturne projekte u Bugarskoj. Značajnijih hrvatskih investicija u Bugarskoj nema, kao ni obratno. Zanimanje za ekspanziju u Bugarsku nedavno su pokazali Agrokor i Magma, ali je u kontekstu globalnog ekonomskog usporavanja i pada potrošnje teško očekivati da će se takvi poslovi uskoro realizirati. 24 F o r b e S veljača 2009
Change language