Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
alergični na sve prijedloge koji dolaze<br />
s kontinenta (a osobito na one koje<br />
oni moraju prvi primijeniti), osjećaju<br />
se ugrožni otprilike kao da je netko,<br />
umjesto Edisonove žarulje, zabranio<br />
funtu.<br />
Štedna<br />
Klasična<br />
žarulja (23 W) žarulja (100 W)<br />
Cijena žarulje Oko 80 kn* Oko 3 kn<br />
Vijek trajanja 2000 dana (5,5 godina) 250 dana (0,7 godina)<br />
Godišnja potrošnja<br />
(cijena) energije<br />
Broj zamijenjenih žarulja<br />
u 5 godina<br />
50,37 kWh (31,20 kn) 219 kWh (135,8 kn)<br />
0 7<br />
Ukupni troškovi u 5 godina 236 kn 700 kn<br />
Ušteda ostvarena tijekom<br />
životnog vijeka žarulje<br />
ergije koju utroše iskoriste za rasvjetu,<br />
a ostatak se rasipa na toplinu. Štedne<br />
žarulje 20 posto energije pretvaraju u svjetlo.<br />
Kada se sve klasične žarulje zamijene<br />
štednima, u Europskoj uniji trebalo<br />
bi se uštedjeti između pet i deset milijardi<br />
eura, a emisija stakleničkih plinova<br />
trebala bi se smanjiti za 15 milijuna<br />
tona CO 2 godišnje. Prosječno europsko<br />
kućanstvo trebalo bi uštedjeti između<br />
25 i 50 eura godišnje na računu za struju,<br />
a emisija ugljičnog dioksida za koju<br />
je odgovorna rasvjeta u kućanstvima<br />
smanjila bi se za 60 posto, procijenila je<br />
Europska komisija.<br />
Prema procjenama Energetskog<br />
instituta “Hrvoje Požar” (EIHP),<br />
Hrvatska bi uvođenjem štednih žarulja<br />
u kućanstva mogla uštedjeti 400 gigavat-sati<br />
struje godišnje, odnosno smanjiti<br />
potrošnju na rasvjetu u kućanstvima<br />
s 550 na samo 150 GWh. Tako bi se<br />
uštedjelo više od dva posto ukupne<br />
potrošnje energije.<br />
Štedne žarulje su zapravo male, fluorescentne<br />
cijevi. U njima se ne zagrijava<br />
464 kn 0 kn<br />
* Izračun u vrijeme kad je žarulja koštala 80 kn. Cijena štednih žarulja neprestano<br />
pada. Danas se kreće između 20 i 30 kn. Izvor: UNDP<br />
Plaču nad time što štedne žarulje<br />
nisu dovoljno sjajne. Ponekad im treba,<br />
kažu, i do dvije minute da postignu<br />
potpuni sjaj jer se sporije zagrijavaju.<br />
Svjetlo je “hladno”, kao u uredu. Skuplje<br />
su i emitiraju zujeći zvuk koji je<br />
mnogima iritantan. Mogu interferirati<br />
s elektronskim uređajima, primjerice<br />
mobitelima i daljinskim upravljačima.<br />
Njihovo svjetlo može izazvati kožne<br />
osipe, migrene i epileptične napadaje<br />
(za to nema dokaza). Iako svaka štedna<br />
žarulja ima garanciju od pet godina, njihov<br />
životni vijek se smanjuje ako ih se<br />
često pali i gasi, žale se. Većina njih ne<br />
radi s prekidačima koji imaju ugrađen<br />
regulator jačine svjetla, a i svjetlo treperi<br />
(štedne žarulje doista trepere, ali 50<br />
puta u sekundi – što je ljudskom oku<br />
nevidljivo). Ukratko, naprosto su im<br />
odvratne. Najviše zato jer će zbog njih<br />
morati baciti svoje raskošne lustere u<br />
koje štedne žarulje ne stanu.<br />
Na stranu britanski euroskepticizam;<br />
mjera ima svoje opravdanje i dio je tzv.<br />
klimatsko-energetskog paketa kojim se<br />
do 2020. godine u Uniji predviđa ušteda<br />
energije za 20 posto.<br />
Klasične žarulje samo pet posto envolframova<br />
žičica nego struja teče kroz<br />
mješavinu plinova koji ne podržavaju<br />
gorenje – argon, neon i malu količinu<br />
živinih para. Živa emitira nevidljivo<br />
ultraljubičasto svjetlo koje tjera fosfor<br />
da se taloži na stijenku žarulje i počne<br />
svijetliti. Živa je zapravo jedini ozbiljan<br />
problem kod štednih žarulja, jer<br />
je visokotoksična i predstavlja opasan<br />
otpad u slučaju da se razbije. Ironija je<br />
da je Europska unija zabranila njezino<br />
Hrvatska bi uvođenjem štednih žarulja<br />
u kućanstva mogla smanjiti potrošnju<br />
na rasvjetu s 550 na samo 150 GWh<br />
korištenje.<br />
Britancima stoji još jedan argument:<br />
istraživanje njihova odjela za okoliš,<br />
hranu i ruralna pitanja (Defra) pokazalo<br />
je da se u tek 50 posto instalacija u 23<br />
milijuna britanskih domova može staviti<br />
štedna žarulja. Problem su, primjerice,<br />
štednjaci i hladnjaci, gdje nove žarulje ne<br />
mogu raditi zbog visoke, odnosno niske<br />
temperature. Bit će potrebne godine da<br />
se domovi prilagode novim propisima,<br />
a trošak će iznositi najmanje 3 milijarde<br />
funti. U Britaniji, osvjetljavanje<br />
kućanstava stvara oko 9 milijuna tona<br />
CO 2 na godinju. Vjeruje se da Britanci<br />
koriste oko 650 milijuna žarulja, svih<br />
vrsta (26 po domaćinstvu). Zamjenom<br />
klasičnih žarulja mogli bi, teoretski,<br />
proizvesti pet milijuna tona CO 2 manje<br />
svake godine.<br />
Možda je Europska unija ipak trebala<br />
pričekati još neko vrijeme s nametanjem<br />
novih propisa, a ne se kompulzivno<br />
rješavati starih žarulja. Mogla je pričekati,<br />
primjerice, da se masovnije počnu koristiti<br />
LED žarulje, koje električnu energiju<br />
direktno pretvaraju u svjetlosnu. LED<br />
žarulje su još preskupe – primjerice,<br />
novi Audi A8 prvo je vozilo u povijesti<br />
s ugrađenim LED dnevnim svjetlima<br />
(zbog čega ima “mačkaste” farove), no u<br />
njima nema - žive.<br />
veljača 2009 F o r b e S 41