3_Forbes.pdf

Tehnobiz
U budućnosti bit će
skrivene samo misli
Jeste li sigurni da je sitnica koju ste za Novu godinu dobili
od kolege iz konkurentske kompanije sigurna? U budućnost
nećete biti, jer će uvijek postojati opravdana sumnja da ste na
poklon dobili alat za industrijsku špijunažu.
Ugledni futurolog Ian Pearson izvijestio je nedavno da njegova
istraživanja za tvrtku Canon Europe pokazuju da će
najveća prijetnja poslovnoj sigurnosti u budućnosti biti minijaturni
robotički kukci, inteligentni virusi i “pametne bakterije”,
a strah u kostima pobudit će svi gadgeti i mali uređaji
s velikim kapacitetom za pohranu podataka. I eto nevolje od
razvoja modernih tehnologija.
U uredu budućnosti, kakav opisuje Pearson, pametne bakterije
moći će se organizirati u iznimno sofisticirane inteligentne
uređaje za prikupljanje podataka. U uredima
će skrivene od konkurencije ostati samo misli. Podaci će iz
ureda lako neopaženo curiti jednostavnim korištenjem malih
raširenih uređaja za pohranu podataka kao što su USB
diskovi, prijenosni reproduktori multimedijskih sadržaja i
mobilni telefoni. Da bi se od takve napasti zaštitili radni prostori,
kompanije očekuje uvođenje sigurnosnih sustava s UI
tehnologijom koja se koristi u zračnim lukama.
Adam Gillbe, direktor marketinga u odjelu European Solutions
tvrtke Canon Europe, mišljenja je da rad tvrtke ne smiju
paralizirati brige o sigurnosti. Traženje ravnoteže između davanja
slobode zaposlenicima za obavljanje posla i provedbe
snažnih sigurnosnih mjera na svim razinama kako bi se
smanjila mogućnost zloupotrebe ovlasti, jedan je od ključnih
izazova menadžmenta.
Obrana od industrijske špijunaže u budućnosti će, zaključak
je istraživanja, podrazumijevati utiskivanje elektroničkih
sklopova u važne dokumente i elektroničke potpise, možda
putem posebnih tinti što će dovesti do dodatne zaštite povjerljivih
podataka. Tvrtke će morati temljitije kontrolirati svoje
zaposlenike koji imaju pristup važnim podacima.
Govori se i o utiskivanju elektroničkog sklopovlja izravno
na površinu kože čime bi se stvorili poboljšani otisci prstiju,
odnosno tzv. “aktivna koža”, koja bi služila za pohranu podataka
i za utvrđivanje identiteta korisnika. To postaje još važnije
jer se predviđa da će veliki broj zaposlenika iz različitih odjela
ili tvrtki u budućnosti raditi na zajedničkom projektu. Radne
će skupine evoluirati i često se sastojati od ljudi koji se nikada
neće upoznati u stvarnom svijetu.
Zbog udara ptica u avione šteta
od 1,3 milijarde dolara
Ptice koje se zabijaju u zrakoplove stvaraju štetu veću od 620
milijuna dolara godišnje američkom civilnom i vojnom zrakoplovstvu.
Britanska studija iz 2001. godine procijenila je
pak da ptice godišnje koštaju avijaciju u cijelome svijetu 1,3
milijarde dolara, što je šteta koja otprilike odgovara onoj nastaloj
gubitkom prtljage u avionskom prijevozu.
Šteta se ne mjeri samo u dolarima, nego, na žalost, i u ljudskim
životima: od 1988. godine statistike bilježe da je u cijelome
svijetu zbog ptica koje su uletjele u motor zrakoplova
poginulo 219 ljudi, podaci su udruge Bird Strike Committee
USA.
Slučaj pilota koji je zbog jata gusaka bio prisiljen sletjeti u rijeku
Hudson nije usamljen; samo 2007. američko vojno zrakoplovstvo
prijavilo je 5000, a civilno 7600 incidenata s pticama.
Međutim, istraživanja ukazuju na to da civilni avioni u
Sjedinjenim Državama prijavljuju svega 20 posto udaraca ptica.
Za čak 75 posto ptičjih “napada” u SAD-u su odgovorne
ptice močvarice (31%), galebovi (26%) i ptice grabežljivice
(18%), a oko 90 posto ptica koje se zabijaju u avione zaštićene
su vrste. No ptice nisu jedini problem. Od 1990. do 2007. više
od 760 američkih civilnih zrakoplova sudarilo se s jelenom,
a 250 s kojotom, stoji na stranicama udruženja Bird Strike
Committee USA.
106 F o r b e S veljača 2009