18.01.2014 Views

Znakovi vremena 5 - Ibn Sina

Znakovi vremena 5 - Ibn Sina

Znakovi vremena 5 - Ibn Sina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Ibn</strong> ‘‘Arabi – mislilac istoka i Zapada - Rešid Hafizović<br />

Abu Bakr Muhammad <strong>Ibn</strong> ‘‘Arabi al-Hatimi at-Tai je rođen 560/1165. u gradu Mursiji na jugu Španije. U<br />

islamskom svijetu je bio poznat kao <strong>Ibn</strong> ‘‘Arabi, aš-Šayh al-Akbar (Doctor maximus) i po pridjevku<br />

Muhyuddin ili oživotvoritelj vjere. Njegov svakidašnji život bio je u tolikoj mjeri naglašen duhovnim<br />

pregnućem: molitvom, zazivom, usredotočenjem, duhovnim posjetama prijašnjim rodoslovnicima<br />

sufijske gnoze i teognostičkim uvidima, tako da i dan-danas nije lahko opisati njegov životopis a da on<br />

jednodobno ne predstavlja neku vrstu duhovne biografije nekoliko excellence koja ima<br />

nekolikoadigmatičku vrijednost za sve potonje pustolove i tragače za tajanstvenim vrelima žive sufijske<br />

gnoze. To je, jednodobno, razlog zbog kojeg <strong>Ibn</strong> ‘‘Arabijevi biografi još uvijek zaokružuju njegovu<br />

duhovnu biografiju, čija punina ovisi o potpunom identificiranju njegova nesvakidašnje razuđenog,<br />

ezoterijskog, sufijskog književničkog opusa. Pošto ni dan-danas nije potpuno istražen njegov književni<br />

opus, to ni njegova duhovna biografija nije do kraja napisana. Kada taj čin bude do kraja izveden, to će<br />

značiti da je do krajnjih granica osvijetljen preširoki i preduboki duhovni obzor ezoterijske tradicije islama<br />

kao takve, jer tu tradiciju je, upravo, ovaj mistični filozof iz Andalusa snagom svog vlastitog duhovnog<br />

genija i bogatstvom svog književničkog opusa normirao i izveo do potpune sustavnosti, a sam se toj<br />

tradiciji nametnuo kao njen neprevazidljivi zasvodni kamen i krunski dovršetak. U Mursiji i Sevilji <strong>Ibn</strong><br />

‘‘Arabi je stekao svoje formalno obrazovanje, a želja za susretom sa svakim duhovnim učiteljem za koga<br />

bi čuo tjerala ga je da nepretrgnuto krstari i prokrstari cijelu Andaluziju. Pored brojnih duhovnih učitelja s<br />

kojima se ondje sretao, treba istaknuti i dvije žene, Jasminu od Maršena i Fatimu iz Kordobe, koje su<br />

važile za istaknute duhovne učitelje onoga <strong>vremena</strong>. Osobito je znakovit njegov trostruki susret sa<br />

velikim filozofom islama <strong>Ibn</strong> Rušdom, od kojih se onaj treći zbio u snu i nakon <strong>Ibn</strong> Rušdove smrti.<br />

Simbolizam koji zrači iz tog susreta za kasniju sufijsku i filozofsku tradiciju će, po svojoj znakovitosti, biti<br />

mnogo više od pukog susreta i predstavljaće duhovno gombanje dva toka globalne duhovne tradicije<br />

islama: islamskog peripatetizma i islamskog misticizma, oličenih u osobama ova dva velika lika<br />

muslimanske duhovne povijesti. Treći susret je, ujedno, označio i definitivni ishod gornje duhovne borbe:<br />

zalazak islamske peripatetičke filozofije na islamskom Zapadu i novi početak i bezuvjetno uskrsavanje<br />

muslimanske neoplatoničke filozofske ili teozofske tradicije na islamskom Istoku, čiji najraskošniji<br />

duhovni mladarak će činiti suhrawardijanska philosophia svjetlosti - falsafa al-išraq, u čijoj dubini će<br />

besmrtno ostati da struje najbolji duhovni geni <strong>Ibn</strong> ‘‘Arabijeve mistične filozofije. Pošto je kao mladić<br />

jasno očitovao nezaustavljivu sklonost prema krajnje rafiniranom duhovnom životu kojim su živjeli<br />

najbolji sufijski likovi islama i tajnoviti baštinici sufijske gnoze jedino ozbiljive na putu sufijske inicijacije,<br />

to je bio samo razlog više da ga se kao mladića pripusti definitivnom stupanju na stazu posvemašnjeg<br />

duhovnog ozbiljenja, na koju stupaju samo najbolji duhovni vitezi i sljedbenici kraljevskog puta mudrosti i<br />

ljubavi (futuwwa, javanmardi). Čim je u gradu Almeriji, velikom duhovnom središtu i centru filozofske<br />

škole <strong>Ibn</strong> Masarre, formalno stupio na put sufizma, njegova duhovna pustolovina je postala tako snažna<br />

da su granice Andalusa postale pretijesne ovom nemirnom duhovnom sladokuscu i zaljubljeniku sufijske<br />

gnoze, pa je <strong>Ibn</strong> ‘‘Arabi počeo povremeno izlaziti i na tlo Sjeverne Afrike, osobito u Tunis, gdje se susreo<br />

sa djelom čuvenog portugalskog sufije <strong>Ibn</strong> Qasija Hal’‘ an-na’‘layn (Skidanje sandala), napisavši i svoj prvi

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!