Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Također smo odredili debljinski prirast pojedinačnih stabala bukve, na
osnovi razlike veličina promjera između dviju izmjera, tako dobiveni debljinski
prirast smo izjednačili. Krivulje izjednačenja u jednom i drugom slučaju
su pravci (Graf. 4 i 5), rezultate regresijske analize smo prikazali u
tablici 3. Veličine regresijskih koeficijenata (b, = 0,0014 i b, = 0,0023) nam
govore da je trend debljinskog prirasta obične bukve manji nego što je uobičajeno
za taj sastojinski oblik, prema istraživanjima Schobera u Njemačkoj
u približno sličnim sastojinama obične bukve po strukturnim elementima i
ostalim ekološkim karakteristikama prirast je veći skoro dva puta (S c h o-
ber, 1972).
' ' ' 2t) ' ' "3'o ' ' ' ' .-V ' ' ' io ' ' ' "'ST 1 ' ' ' >o' ' ' ' 86 • ' • • 80 • • • •
u , >'"•'>
Graf. 5.
Tečajni godišnji debljinski prirast (8-god. periode) (pojedinačna stabla)
Šum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27
Veličine srednjeg tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta (Tab. 3), govore
nam da je prosječna širina goda obične bukve relativno mala, i,. = 0,141
i i,. = 0,162 cm.
Testirali smo nagnutost pravaca tj. regresijske koeficijente i ustanovili
da ne postoji signifikantna razlika za 95 fl /o granicu pouzdanosti, jer je razlika
(A) manja od l,96s < (0,0009 < 0,01058).
Visinski prirast smo odredili kako je prije navedeno na osnovi razlike
izjednačenih visina stabala bukve pojedinog promjera na početku i na kraju
periode. Za postojeći raspon prsnih promjera obične bukve od 10—98 cm
(Tab. 2), visinski prirast se kreće u opsegu od 0,346—0,075 m, odnosno srednji
tečajni godišnji visinski prirast iznosi i h = 0,167 m, sa standardnom devijacijom
s h = 0,082.
Visinski prirast pojedinih stabala bukve je također određen i na osnovi
razlike stvarnih visina stabala. Dobiveni visinski prirast je izjednačen kao
funkcija prsnog promjera i kao funkcija visine. Krivulje izjednačenja su
u oba slučaja parabole drugog reda (Graf. 6 i 7), rezultate regresijske analize
smo prikazali u tablici 3.
509