03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

konkurenciji stabalca se između sebe bolje razluče, budući da je borba za<br />

opstanak nemilosrdnija radi podjednakih potreba za ekološkim činiteljima.<br />

U određenu površinu biogrupe drveća sadi se ili sije što više, kako bi<br />

se dobio onaj broj biljaka koji se u dobrim stojbinskim i sastojinskim<br />

prilikama pojavljuje i u prirodi. Gustom sadnjom eliminiramo korov te<br />

imamo veći izbor jediniki prilikom uzgojnih zahvata.<br />

Biogrupe se osnivaju tamo gdje u plješinama i progalama ima mjesta<br />

odnosno gdje nema dovoljno prirodnog pomlatka. Tamo gdje postoj opasnost<br />

stvaranja monokulture potrebno je i u prirodnom pomlatku energično<br />

intervenirati radi postizanja željenog omjera smjese.<br />

4. ZAKLJUČCI<br />

Na osnovi dosadašnjih praćenja oštećenosti hrvatskih šuma i njihove<br />

obnove donosimo ove zaključke:<br />

1. Hrvatske šume su raznoliko oštećene propadanjem. Oko 20% stabala<br />

se prema dosadašnjim iskustvima neće oporaviti. Ovaj podatak predstavlja<br />

srednju vrijednost za Republiku Hrvatsku i on se značajno razlikuje prema<br />

područjima pa je npr. za Bjelovar 6%, a za Delnice 36%.<br />

Od vrsta drveća najviše su oštećeni obična jela, hrast lužnjak i hrast<br />

kitnjak. U većini sastojina suše se pojedinačna stabla. Ako je propadanje<br />

manje od prirasta sastojine gospodarenje nije značajno poremećeno, ali kada<br />

sušenje poprimi veće razmjere potrebno je pristupiti obnovi ili dijela ili<br />

čitave sastojine.<br />

2. Odabir oštećenih stabala za sječu temelji se na stručnoj odluci prilikom<br />

koje je potrebno uz suha stabla (stupanj oštećenosti 4) odabrati i<br />

ona sirova stabla koja su iz zdravstvenih razloga u stanju brzoga propadanja<br />

(kukci i gljive u drvu, akutna trovanja) i to bez obzira na stupanj<br />

oštećenosti.<br />

3. Propadanje šuma zbiva se pod utjecajem više nepovoljnih ekoloških<br />

čimbenika, između kojih su klimatski ekscesi te neprekidno povećanje količine<br />

otrova u zraku, vodi i tlu, glavni uzroci ove pojave.<br />

4. Raznolikost i prirodnost šume osnovica je za uravnoteženi šumski<br />

ekosustav, a sve stručne i znanstvene postupke koji dovode do ovoga cilja<br />

potrebno je prilikom njegova postizanja koristiti. Šumarska znanost daje<br />

danas više načina da se postignu prirodne i raznolike šume (današnje stojbinske<br />

i vegetacijske značajke u usporedbi s podacima iz prošlosti, digitalizacija<br />

podataka i dr.).<br />

5. Osim pomno razrađenoga izbora vrsta drveća, predlažemo da se kod<br />

obnove sastojina ugroženih propadanjem koriste biogrupe drveća kako bi<br />

se dobio željeni omjer smjese koji ovisi o današnjem stanju stojbine. Prednost<br />

osnivanja biogrupa drveća vidimo u uzajamnom pomaganju individua,<br />

ali i oštrijoj unutarvrsnoj konkurenciji radi istih ekoloških zahtjeva.<br />

6. Smatramo da je obnova šuma poslije njihova propadanja prilika za<br />

stvaranje prirodnih i mješovitih sastojina što dovodi poboljšanju našega<br />

šumskoga fonda.<br />

521

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!