You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
njihovu sam obradu izvršio na sličan način i s nešto dotjeranijim<br />
(radilo se o ukupno 19 816 stabala prije sječe),<br />
programima<br />
Govor prof. dr. Ivana Dekanica<br />
Prigodom izlaska knjige u izdanju HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I<br />
UMJETNOSTI — Centar za znanstveni rad Vinkovci: »UTJECAJ STRUKTURE NA<br />
NJEGU SASTOJINA PROREDOM U SUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRA<br />
BA (Querco roboris — Carpinetum illyricum Anić)« smatram potrebnim reći nekoliko<br />
riječi o osnovama i intencijama tih znanstvenih istraživanja koji su prikazani<br />
u toj znanstvenoj raspravi.<br />
»Imitirati prirodu i pospješiti njezina djela treba biti osnovna smjernica uzgajivača«<br />
misao i riječi su poznatog francuskog šumara PARADE-a. Ta izrijeka vrijedi<br />
i za postupke kod njege sastojina, posebice proredom, tj. trebamo pospješiti<br />
prirodno izlučivanje, odnosno izdvajanje, stabala u sastojini u visinske, debljinske<br />
i vrijednosne razrede. To je temeljni postulat kod njege šuma proredom .<br />
Naš poznati taksator CRNADAK u svojim gospodarskim osnovama za područje<br />
istraživanja, koje je prikazano u ovoj znanstvenoj raspravi, napisao je: »Proređujući<br />
šume moramo imati uvijek na pameti i paziti na to, da proredom ne zadiremo<br />
u njezinu unutarnju strukturu, koju si je ona godinama na datom staništu<br />
i bonitetu mukom stvorila«.<br />
Na osnovi takvih ekoloških i bioloških postavki, a respektirajući kod toga gospodarske<br />
potrebe (biološka proizvodnja drva) i posebne namjene šuma (proizvodnja<br />
kisika, sprečavanje erozije tla, retencijska sposobnost šumskog pokrova, rekreacija<br />
i dr.) nastojali smo stvoriti takvu klasifikaciju stabala u sastojini koja bi udovoljavala<br />
tim zahtjevima. Klasifikacija stabala u sastojini koja u pravilu treba predhoditi<br />
svakoj njezi sastojina proredom, osnovni je preduvjet za proredu. Podatke<br />
nam daju gospodarske osnove. Respektirajući biološka svojstva šumskog drveća<br />
i gospodarske potrebe i mogućnosti proizvodnje drva, kod tih istraživanja smo primjenjivali<br />
»Biološko-gospodarsku klasifikaciju stabala u sastojini« (Dekanić). Ta<br />
klasifikacija prvi puta je primijenjena 1956. godine kod znanstvenih istraživanja<br />
u posavskim šumama na fakultetskom objektu kod Lipovljana; objavljena je 1962.<br />
godine u Šumarskom listu u raspravi pod naslovom: »Biološki i gospodarski faktori<br />
njegovanja sastojina«. Biološko-gospodarska klasifikacija stabala u sastojini temelji<br />
se na biološkim svojstvima šumskog drveća. Kod toga prvenstveno mislimo<br />
na sposobnost regeneracije, potrebom za svijetlom, otpornost na mraz, dinamiku<br />
rasta u tijeku razvoja, mogućnost volumne proizvodnje i dr. Gospodarski momenti<br />
uglavnom se očituju u postavljenom cilju gospodarenja. Po toj klasifikaciji stabala<br />
u sastojini dijelimo na proizvođače i pomagače. Proizvođače biomase tvore<br />
stabla dominantnog sloja i uzgredne etaže, ona su proizvodni dio sastojine, a pomagači<br />
u proizvodnji su stabla podstojnog sloja i tvore pomoćni dio sastojine. Stabla<br />
pomoćnog dijela sastojine prirodno su eliminirana iz proizvodnog dijela sastojine,<br />
a proizvodnja drvne mase praktični im je neznatna. Taj dio sastojine uglavnom<br />
služi za zaštitu tla od nepogodnih atmosferilija, održavanje povoljnih uvjeta<br />
za mikroorganizme u tlu i zasjenjivanje deblovine stabala nositelja proizvodnje te<br />
na taj način pomažu u stvaranju kvalitetne deblovine. Metoda, odnosno način, prorede<br />
po toj klasifikaciji određena je numerički. U pravilu, iz proizvodnog dijela<br />
sastojine proredom se vadi od ukupno sječive drvne mase u postocima najmanje<br />
toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sasto-<br />
565
Change language