Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kako su u nas najviše oštećene nizinske i preborne šume, dajemo primjere<br />
iz tih šumskih zajednica. Ako je sastojina prirodno pomlađena, a<br />
nastala je poslije sušenja stabala u monokulturi hrasta lužnjaka u stojbini<br />
slavonske šume hrasta lužnjaka s rastavljenim šašem (Genisto-Quercetum<br />
roboris caricetosum remotae), ona je u najviše slučajeva pomlađena samo<br />
lužnjakom pa je potrebno unijeti i druge vrste drveća koje pripadaju ovoj<br />
fitocenozi. U ovome slučaju popunjavanje ćemo obaviti poljskim jasenom,<br />
crnom johom, vezom i domaćim topolama.<br />
Željeni omjer smjese potrebno je postići do desete godine života, a u<br />
spomenutoj šumskoj zajednici omjer smjese trebao bi iznositi prema površini:<br />
— hrast lužnjak do 60%<br />
— poljski jasen oko 30%<br />
— joha, vez, topole oko 10%<br />
Iznad taksacijske granice omjer smjese se određuje prema temeljnici,<br />
a kod mlađih sastojina (iznad stupnjeva ponika i pomlatka, a ispod taksacijske<br />
granice, odnosno u stupnjevima mladika i koljika) određuje se omjer<br />
smjese prema broju stabala. Ako je u namjeni sastojine dominantna jedna<br />
od općekorisnih funkcija (vodozaštitna šuma, rekreacijska šuma i dr.) pojedine<br />
vrste drveća sijeku se kad postignu ekološku zrelost, odnosno kada<br />
radi zrelosti stabala dolazi do poremetnje fizioloških procesa (fotosinteza,<br />
transpiracija, disanje). Vrste drveća kraćeg trajanja života kao što su bijela<br />
vrba, crna joha, obični grab (do 150 god.) ali i domaće topole i vez (manje od<br />
400 godina), postižu ranije ekološku zrelost od hrasta lužnjaka, malolisne lipe<br />
i poljskog jasena koji doduše dosta rano dobiva napravu srž (između 60 i 100<br />
godina), ali zadrži vitalnost i iza 160 godina života. Iza postizanja ekološke<br />
zrelosti stabla gube svojstvo održavanja većine ekoloških funkcija, a sastojina<br />
u kojoj prevladavaju takva stabla ispunjava vrlo malo funkcija pa<br />
je treba obnoviti.<br />
U slavonskoj šumi hrasta lužnjaka s drhtavim šašom (Genisto-Quercetum<br />
roboris caricetosum brizoides), dakle u zajednici u kojoj se najčešće<br />
dešavaju sušenja hrasta lužnjaka, u mladu stastojinu potrebno je unijeti<br />
i malolisnu lipu do 10% u omjeru smjese, s time da se smanji učešće hrasta<br />
lužnjaka, poljskog jasena te johe i domaćih topola.<br />
U klimatogenoj zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino<br />
betuli-Quercetum roboris) potrebno je u mladoj sastojini postići ove postotke<br />
površinskoga sudjelovanja:<br />
— hrast lužnjak do 70%<br />
— obični grab oko 15%<br />
— poljski jasen,<br />
(nalolisna lipa,<br />
klen, joha oko 15%.<br />
U navedenim šumskim zajednicama nije preporučljivo prelaziti predloženo<br />
učešće hrasta lužnjaka.<br />
U prebornoj šumi bukve i jele {Abieti-Fagetum illyricum) treba težiti<br />
sudjelovanju jele od najviše 60%, bukve oko 30%, dok sudjelovanje ostalih<br />
vrsta ovisi o mikrostaništu i prirodnoj pojavi, ali isto tako i o našoj<br />
519
Change language