jine, a iz pomoćnog dijela sastojine, odnosno podstojnog sloja, u postocima najviše toliko s koliko postotaka taj dio sastojine sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine. Takvim načinom provođenja njege sastojina proredom osiguravamo unutarnju strukturu sastojine istovjetnu onoj koja je bila prije prorede. Na taj način osiguravamo stanje koje je ona sama na datoj stojbini i bonitetu do tada mukom stvarala. Na osnovi tih postavki obavljena su znanstvena istraživanja čiji su rezultati objavljeni u navedenoj knjizi, odnosno znanstvenoj raspravi. Znanstvena istraživanja obavljena su u posavskim šumama spačvanskog i brodskog područja na pokusnim plohama trajnog karaktera, a koje su se sastojale od tretiranih i kontrolnih (netaknute i prepuštene prirodnom razvoju) pokusnih ploha. Kontrolne skupine plohe služe za usporedbu proizvodnje drva u proređivanim sastojinama zbog toga što se prirodno razvijaju bez utjecaja uzgajivača. Na taj način pratimo utjecaj uzgojnih zahvata na prirodno izdvajanje stabala u sastojini u visinske, debljinske i vrijednosne razrede, odnosno koliko ubrzavamo prirodni tijek razvoja stabala. Istraživanja su pokazala da je u mladim (drugi dobni razred) i srednjodobnim (treći dobni razred) sastojinama vrlo intenzivno prirodno izlučivanje stabala u sastojini, što je indikator za intenzivne zahvate proredom, jer je tada »biološki potencijal« najjači. To je vrijeme kada moramo pomagati i pospješiti prirodu, usmjerujući proizvodnju k postavljenom cilju gospodarenja. Indikator je prirodni mortalitet stabala u turnusu proređivanja. U mladim sastojinama je iznosio 9%, a u srednjodobnim 8% od ukupne drvne mase sastojine. Prirodni mortalitet stabala u starijim (četvrti dobni razred) i starim sastojinama (peti dobni razred) iznosio je 1,5 do 3%. To znači, da u tim razvojnim fazama sastojina možemo samo prolongirati debljinski prirast i kumulirati drvnu masu na elitnim stablima (pospješiti izlučivanje stabala u vrijednosne razrede), ali bez utjecaja na formiranje sastojine u pogledu unutarnje strukture, koju je ona sebi u potpunosti stvorila. U sastojinama na pokusnim plohama koje su proređivane, manja drvna masa proizvodila je istu, pa čak i veću drvnu masu, nego u sastojinama kontrolnih pokusnih ploha. Tu veću drvnu masu možemo smatrati inertnom drvnom masom, analogno kao u prebornim šumama. Gotovo u svim proređivanim sastojinama nakon provedenih proreda, struktura sastojine ostala je gotovo ista, a to znači da smo unutarnju strukturu zadržali onakvom kakva je bila i prije prorede (odnos proizvodnog i pomoćnog dijela sastojine), odnosno održali smo prirodnu ravnotežu ekosistema i nismo narušili uravnotežene odnose u biocenozi. Takva znanstvena istraživanju pokazala su da su intenzivni zahvati kod njege šuma proredom na bazi biološko-gospodarske klasifikacije stabala u sastojini, apsolutno pozitivni, kako u pogledu kvantitativne, tako, posebice, i u pogledu kvalitativne proizvodnje. Najočitije se to pokazalo u mladim i srednjodobnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba. Interesantno je znati, a što su istraživanja dokazala, da lužnjak u starijim i starim sastojinama još uvijek intenzivno prirašćuje, što dokazuje njegovu veliku vitalnost. Hrast lužnjak je vrsta šumskog drveća dugog vijeka i to svojstvo, kao i svojstvo intenzivnog prirašćivanja u starijim i starim sastojinama, treba koristiti, pogotovo što u starim sastojinama proizvodi drvo visoke kvalitete a time i vrlo visoke vrijednosti. 566
Provedena znanstvena istraživanja su neobično važna za sadašnja i buduća znanstvena saznanja o prirodnim sastojinama, kakvima danas i ubuduće težimo. ZAVRŠNA RIJEČ Nakon radnog dijela ovog skupa nastavljeno je s nevezanim razgovorima sudionika, pretvarajući tako promociju knjige u pravu tribinu u okviru koje su se sudionici informirali i o radu u današnjim poratnim, pa i ratnim, uvjetima. Bilježimo, da je I. program Radio Zagreba u emisiji u 16 sati izvjestio o ovom skupu. Uredništvo 567
- Page 1 and 2:
Poštarina plaćena u gotovom -ff-
- Page 3 and 4:
UDC 630* (05): »54—02« (061.2)
- Page 5 and 6:
SADRŽAJ — CONTENTS IZVORNI ZNANS
- Page 7 and 8:
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIG
- Page 9 and 10:
daju prije nego što je to moguće
- Page 11 and 12:
505
- Page 13 and 14:
Apsolutna Kumulativna Prijelaz J?],
- Page 15 and 16:
Također smo odredili debljinski pr
- Page 17 and 18:
Razvoj visinskog i debljinskog prir
- Page 19 and 20:
Glavač, V., Ko e ni es, H. & Prpi
- Page 21 and 22: PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINA
- Page 23 and 24: nimum i maksimum kao kardinalne to
- Page 25 and 26: Kako su u nas najviše oštećene n
- Page 27 and 28: konkurenciji stabalca se između se
- Page 29 and 30: PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 6
- Page 31 and 32: POVEĆANJE URODA ŽIRA KEMIJSKIM SU
- Page 33 and 34: izbježan. Kemoterapeutskc mjere u
- Page 35 and 36: Si kora, J. 1984: Dosadašnja dosti
- Page 37 and 38: PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 6
- Page 39 and 40: Površine i njihova vrijednost Ukup
- Page 41 and 42: Na području SI. Broda sve su šume
- Page 43 and 44: STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL P
- Page 45 and 46: Šumarski list* br.6\ //. ?
- Page 47 and 48: HAPPY BIRTHDAY TO YOU, ZAGREB! Fore
- Page 49 and 50: Botanička stanica i njezin okoliš
- Page 51 and 52: cum subalpinum, Calamagrostio-Picee
- Page 53 and 54: Povelja UNESCO-a o proglašenju Vel
- Page 55 and 56: Velebit-Pflanzen kompletiert. Einge
- Page 57 and 58: HAZU iz 1973. godine u Delectus sem
- Page 59 and 60: Neodržavanjem perivoja od okupacij
- Page 61 and 62: četiri razreda realne gimnazije, a
- Page 63 and 64: tada već profesor Šumarskog fakul
- Page 65 and 66: KNJIGE I ČASOPISI ALEPSKI I BRUCIJ
- Page 67 and 68: ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Prof,
- Page 69 and 70: Ovim svojim znanstvenoistraživačk
- Page 71: njihovu sam obradu izvršio na sli
- Page 75 and 76: Pored ovoga održana su još 3 refe
- Page 77 and 78: ciklopediju hrvatskoga šumarstva.
- Page 79 and 80: osobni rashodi s indeksom 148, a uk
- Page 81 and 82: Nosioci izrade referata prof. dr. B
- Page 83 and 84: ŠUMO MOJA Šumo moja — šumo dra
- Page 85 and 86: drugim pravcem. Tako se dogodilo da
- Page 87 and 88: ERRATA CORRIGE U Šumarskom listu b
- Page 91 and 92: UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA
Change language