03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

izbježan. Kemoterapeutskc mjere u šumi uvijek prate neke manje ili više<br />

negativne pojave. Njihov utjecaj na šumsku biocenozu ovisi o kemijskom<br />

sastavu preparata, koncentraciji, dozi, selektivnosti, perzistentnosti, načinu<br />

i učestalosti primjene i dr.<br />

Tretiranje sjemenskih sastojina pesticidima radi osiguranja uroda žira<br />

u mnogočemu se razlikuje od uobičajenog kemijskog suzbijanja defolijatora<br />

u našim hrastovim šumama, a to sigurno rađa i različitim biocenotičkim posljedicama.<br />

U slučaju sjemenskih sastojina radi se o višekratnom i svakogodišnjem<br />

tretiranju pesticidima uvijek istih površina. Poznato je, osobito iz<br />

iskustva zaštite bilja u poljoprivredi, da takva primjena pesticida dovodi do<br />

osiromašenja biocenoze, nestabilnosti ekosistema, pa i ugroženosti pojedinih<br />

organskih vrsta. Opasnost da se nešto slično dogodi i u sjemenskim sastojinama<br />

ipak je znatno manja. Te su sastojine uglavnom male po površini i okružene<br />

većim šumskim kompleksima, pa ako u njima i dođe do neke biocenotičke<br />

poremetnje, normalno se stanje pod utjecajem okoline može opet lako<br />

uspostaviti. Poznato je također da stalna upotreba istog preparata na nekom<br />

području stvara rezistentnost štetnika ili uzročnika bolesti prema tom<br />

preparatu. To se, međutim, može spriječiti odgovarajućom zamjenom preparata<br />

nekim novijim, kako se to često radi u poljoprivredi.<br />

Veliki je nedostatak nekih pesticida njihova perzistentnost. Oni se u prirodi<br />

sporo razgrađuju, pa ugrožavaju ostale vrste kukaca i nakon što je uništen<br />

štetnik kojega smo suzbijali. Štoviše, oni se uključuju u trofieke lance<br />

ekosistema, dovodeći tako u opasnost i mnoge druge članove šumske biocenoze.<br />

Neki se pesticidi u organizmu s vremenom kumuliraju i ta se kumulacija<br />

sve više povećava u višim stupnjevima trofičkih lanaca, što također može<br />

dovesti do neželjenih ekoloških posljedica.<br />

Navedene nedostatke imaju mnogi organoklorni insekticidi, posebno DDT,<br />

i zato se oni više ne upotrebljavaju ni u poljoprivredi ni u šumarstvu. Danas<br />

već imamo veliki izbor suvremenih, ekološki prihvatljivih pesticida, od kojih<br />

bi neki mogli doći u obzir i za tretiranje sjemenskih sastojina. Pronalaze se<br />

i nove metode suzbijanja štetnika i bolesti u šumama.<br />

Valja, međutim, imati na umu da ne postoje ni idealni pesticidi, a ni takvi<br />

načini njihove primjene koji bi bili bez nedostataka. Čak i najsuvremeniji<br />

biološki preparati, razne biološke i biotehničke metode suzbijanja, nisu potpuno<br />

bezazleni u svom djelovanju na šumsku biocenozu. Pa ipak, primjena<br />

pesticida u intenzivnom šumarstvu ponekad je neizbježna.<br />

Dosadašnji su pokusi pokazali da se višekratnom i uzastopnom primjenom<br />

pesticida, uz određeni ekološki rizik, urod žira u šumama hrasta lužnjaka<br />

može znatno povećati, a kvaliteta poboljšati. Važno je također da se na<br />

taj način postiže ne samo povećanje nego i sigurnost i redovitost uroda.<br />

Pojavljuje se, međutim, još jedno neizbježno pitanje: koliko tako dobiveni<br />

žir košta i da li ta cijena opravdava takav način njegova dobivanja s<br />

obzirom na troškove primjene pesticida? Zato bi problem kemijskog suzbijanja<br />

štetnika i bolesti u sjemenskim sastojinama hrasta lužnjaka trebalo razmotriti<br />

i s ekonomskog stajališta.<br />

527

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!