You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KNJIGE I ČASOPISI<br />
ALEPSKI I BRUCIJSKI BOR U ŠUMARSTVU MEDITERANA<br />
U publikaciji OPTIONS MEDITERRA-<br />
NEENNES, koju izdaje Internacionalni<br />
centar za postdiplomski studij poljoprivrede<br />
Mediterana u Parizu 1 , serije Studije<br />
1986-1 objavljeno je 19 referata od isto<br />
toliko autora o alepskom i bruci jskom<br />
boru odnosno šumama tih vrsta na području<br />
Mediterana. Referati su i rasprava<br />
održani na seminaru u mjesecu travnju<br />
1986, godine u Tunisu. Na uvodnom mjestu<br />
ove knjige, od 208 stranica oktav formata,<br />
objavljeni su zaključci rasprava i<br />
izmijenjena mišljenja kako o referatima<br />
tako i nakon obilaska terena.<br />
Na Seminaru sudjelovao je i Prof. dr.<br />
D. Klepac s referatom Alepski bor u<br />
Dalmaciji. Međutim klimatski uvjeti kao<br />
i površina šuma alepskog (i brucijskog)<br />
bora prikazani su za cijelo obalno područje<br />
tj. od općine Buje do Dubrovnika.<br />
Slijede podaci o rastu i prirastu alepskog<br />
bora na dobrom bonitetu (Zadar), na srednjem<br />
(Korčula) i na lošem (Hvar), sve<br />
na vapnenačnoj podlozi. Tako, npr., promjer<br />
na 1,30 m stabala starih 30 godina<br />
na dobrom bonitetu iznosi 22,30 cm, na<br />
srednjem 13,00 cm a na lošem samo 8,4<br />
cm. Dakako, da su i razlike visina znatne<br />
te na dobrom bonitetu za stabla navedene<br />
starosti iznosi 14,65 m, na srednjem<br />
8,30 m a na lošem 6,30 m. Godišnji prirast<br />
mase na dobrom bonitetu iskazan je s<br />
4 m : 7ha, na srednjem 3 m :l a na lošem 1<br />
rhVha.' 2 Posebno je prikazana parkšuma<br />
Marjan, za koju je 1970. godine izrađena<br />
uređajna osnova, zatim šume alepskog<br />
bora u Nacionalnom parku »Mljet« te na<br />
1 Taj Centar i njegova organizacija prikazan je<br />
u šumarskom listu 1987., str. 280—284.<br />
!<br />
Vidi i D. Klepac: Prilog boljem poznavanju<br />
uređivanja šuma alepskog bora. šumarski<br />
list, I960., str. 74—84.<br />
otoku Lokrum. Bibliografija pak upozorava<br />
strane stručnjake na naše radove i<br />
prikaze o alepskom boru. To naglašavam<br />
stoga, jer je ona kod drugih autora vrlo<br />
oskudno citirana: I Horvat (fitocenolog,<br />
kod P. Quezela iz d'Aix — Marseilla), Vidaković<br />
— Krstinić (kod Ibrahima Nahala<br />
iz Alepa) i P. Ziani (kod Leonidas Liacosa<br />
iz Soluna).<br />
Od ostalih priloga zanimljiv je onaj<br />
L. L i a c o s a »Uređena paša i vatra u-<br />
činkovita su sredstva u gospodarenju mediteranskim<br />
šumama grupe alepskog bora«.<br />
Ukratko, autor je prikazao rezultate<br />
dvaju pokusa u kojima je u odraslim sastojinama<br />
najprije spaljena prizemna vegetacija<br />
a zatim posijana trava koja je osigurala<br />
dobru pašu. Jedna pokusna ploha<br />
bila je u 70-godišnjoj sastojini brucijskog<br />
bora na otoku Thassos, a druga u 45-godišnjoj<br />
sastojini alepskog bora na otoku<br />
Eubee. Dakako, da se paljenje prizemne<br />
flore mora provesti uz maksimalne mjere<br />
opreza odnosno u vrijeme kada meteorološki<br />
uvjeti osiguravaju sigurno vođenje<br />
požara. Usputno navodim da odrasla borova<br />
stabla od kratkotrajnog prizemnog<br />
požara nisu oštećena, jer je kora u toj<br />
starosti, a i prije, kako su to pokazali<br />
primjeri u Istri, toliko debela, da temperatura<br />
ne može oštetiti kambijalni sloj ispod<br />
kore.<br />
Rezultati rasprave i izmjena mišljenja<br />
sudionika ovog seminara sažeti su u osam<br />
točaka:<br />
— ekologija,<br />
— uzgajanje,<br />
— metode i tehnika sadnje,<br />
— pašarenje u šumi,<br />
— šumski požari,<br />
— melioracija i genetika,<br />
559
Change language