Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nimum i maksimum kao kardinalne točke djelovanja ekoloških činitelja).<br />
Drveće ima sposobnost uravnoteženja fizioloških stanja što postiže tzv. ho~<br />
meostatskim mehanizmima.<br />
Utjecaj nepovoljnih ekoloških činitelja (otrovi, suša, ekstremne temperature<br />
i dr.) uvjetuje kod šumskog drveća pojavu »stresa«, što bi se moglo<br />
smatrati stanjima organizma koja se otklanjaju od normalnih, ali ne ugrožavaju<br />
neposredno život. Ovaj pojam je 1936. uveo Se lye. Drveće se bori<br />
protiv »stresa« homeostatskim mehanizmima, ali ako se on puno puta ponavlja<br />
organizam slabi, što može, naravno, ugroziti i život. Ponavljani »stresovi«<br />
dovode do značajnijih stupnjeva oštećenosti drveća, a često i do smrti.<br />
Veliki postotak oštećenih stabala hrasta lužnjaka i obične jele upozorava<br />
na to da je upravo kod te dvije vrste došlo do ugrožavanja života radi<br />
čestih stresnih stanja. Sušenje ovih, ali i drugih vrsta drveća, uvjetovano<br />
je duljim djelovanjem nepovoljnih ekoloških činitelja između kojih su imisije<br />
stalno prisutne i povećavaju se dok se klimatski ekscesi pojavljuju ciklički.<br />
Imisije u zajedništvu s klimatskim ekscesima su očito najveći krivac<br />
pojave propadanja šuma.<br />
Naše šumsko drveće prilagođeno je kroz filogenetski razvoj svojim stojbinama.<br />
Njihove ekološke valencije dovoljno su široke da se s uspjehom odupru<br />
klimatskim ekscesima, pa uzroke propadanja našega šumskog drveća<br />
moramo potražiti u novim, nepovoljnim ekološkim činiteljima kojih prije<br />
nije bilo. Tehnička civilizacija izazvala je pojavu više nepovoljnih ekoloških<br />
činitelja kao što su onečišćenje zraka, vode i tla, učinak »staklenika« atmosfere,<br />
neracionalno korišćenje prirodnih bogatstava, prevođenje poljoprivrednih<br />
i šumskih površina drugoj namjeni (urbanizacija, industrijalizacija,<br />
dalekovodi, ceste i dr.). Uz klimatske ekscese kojima su biljke prilagođene<br />
kroz filogenetski razvoj, u atmosferi su sve prisutniji otrovni kemijski spojevi<br />
kao SO2, NO x , HF, 0 :i teške kovine, ponajprije olovo, kadmij i živa,<br />
pesticidi, detergenti, PAN, dioksin i dr., od kojih broj djeluje sinergistički<br />
odnosno jedan otrov povećava djelovanje drugoga. Poznato je da u zraku<br />
ima više tisuća spojeva kojih prije nije bilo (od 4 do 5 tisuća, prema<br />
S c h ü t u 1988), a čije djelovanje na biljke još nije proučeno. Možemo,<br />
međutim, s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da dio tih spojeva, uz već<br />
poznate otrove, nepovoljno utječe na šumsko drveće.<br />
Poslije opetovanih »stresova« nastupa fiziološko slabljenje koje obično<br />
prati napad insekata i gljivičnih bolesti. Zanimljivo je da su sve rijeđi oni<br />
kukci koji su nekada izazivali golobrst u hrastovim šumama kao npr. gubar<br />
glavonja (Lymantria dispar). Uzrok tome trebalo bi isto tako potražiti i u<br />
promjeni »kemijske klime«* — Izostanak gradacije grubara nije smanjio<br />
opasnost od golobrsta, jer se pojavljuju drugi defolijatori (Geometridae<br />
i dr.).<br />
Svaki član životne zajednice ima svoju ekološku nišu, odnosno<br />
zauzima u ekosustavu svoje »plansko mjesto«. Kod defolijatora potrebno<br />
je proučit vrstu, ekološke niše, zatim da li se njihove niše podudaraju<br />
i je li kod vrsta došlo do ekogenetske diferencijacije pod utjecajem mikroevolucijskih<br />
procesa gdje promjena »kemijske klime« ima najvjerojatnije<br />
značajnu ulogu.<br />
* Promjena »kemijske klime« je pojava kemijskih elemenata i spojeva u<br />
biosferi kojih nije bilo prije pojave industrijske civilizacije.<br />
517
Change language