03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1992 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION<br />

UDK 630*221.4+413 (497.13)<br />

Sum. list CXVI (<strong>1992</strong>) 515<br />

ODABIRANJE OŠTEĆENIH STABALA ZA SJEČU I OBNOVA<br />

SASTOJINA OPUSTOŠENIH PROPADANJEM<br />

Branimir PRPIČ*<br />

SAŽETAK: Propadanje šuma u Hrvatskoj zrcali se na stanje<br />

sastojina kod kojih dolazi do smanjenja drvnih zaliha te gubitka<br />

gospodarske i ekološke funkcije šume. Autor preporučuje obnovu<br />

opustošenih šuma kod koje je cilj stvaranje prirodne i raznolike<br />

mlade šume.<br />

Obnovu opustošenih šuma obavljaju visokokvalificirani šumarski<br />

stručnjaci, a prilikom obavljanja zadatka koriste se šumsko-uzgojnim<br />

planom, dok se željeni omjer smjese postiže osnivanjem<br />

biogrupa istovrsnog drveća.<br />

Ključne riječi: Propadanje šuma, obnova šuma, šumsko-uzgojno<br />

planiranje, biogrupe šumskoga drveća.<br />

1. UVOD<br />

Propadanje šuma (»umiranje šuma«, njem. Waldsterben) pojavilo se u<br />

većoj mjeri u Europi i Sjevernoj Americi osamdesetih godina. Početak ove<br />

pojave bilježimo vjerojatno već u drugoj polovici prošloga stoljeća, odnosno<br />

početkom ovoga stoljeća, jer se već tada obilno suši hrast lužnjak, a<br />

nizinski brijest umalo da je i nestao iz nizinskih šuma. Današnji tijek ove<br />

pojave označen je neprekinutim većim ili manjim pogoršanjem stanja i<br />

sušenjem gotovo svih vrsta drveća. Ta pojava nije prisutna samo u nas<br />

nego u cijeloj Europi. Tako je npr. značajno oštećenje bjelogorice u 18 država<br />

i pokrajina Zajednice Alpe i Jadran (stupnjevi oštećenja od 2—4) iznosilo<br />

1987. 24% ,a 1991. 26,4%. U našim je krajevima značajna oštećenost<br />

isto tako povećana i to naročito kod obične jele i hrasta lužnjaka.<br />

U Hrvatskoj je oštećeno oko 30% stabala iznad taksacijske granice,<br />

a najviše su oštećene preborne i nizinske šume. Manje, ali još uvijek značajno,<br />

oštećen je hrast kitnjak. Najmanje propadaju stabla običnoga graba<br />

i hrasta crnike.<br />

U posljednje vrijeme u svijetu se živo raspravlja o propadanju šuma<br />

te o uzrocima i posljedicama te pojave. Problem se katkada potcjenjuje,<br />

pa u prihvaćanju takvih mišljenja treba biti oprezan jer su ona najvjerojatnije<br />

u svezi s velikim troškovima industrije kod sprečavanja emisija<br />

koje se smatraju jednim od uzroka propadanja šuma. Propadanje šuma<br />

Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet, Zagreb<br />

515

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!