Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
d a 1 i ć (pjesnik, prevoditelj i libretist) bio je direktor zagrebačke donjogradske<br />
velike gimnazije na kojoj ga dužnosti 1900. godine zadesila smrt. Grünwald, tada<br />
učenik šestog razreda realne gimnazije posvečuje Hugi Badaliću pjesmu od čak<br />
22 kitice, jer<br />
»U crno se vel'o<br />
Hrvatska sva zavi,<br />
jer ju Ti, hrvatski<br />
Pjcsniće, ostavi.«<br />
Kišur-Ko-<br />
Spomenimo, da je u istom broju objavljena i pjesma Rudolfa<br />
larića, učenika velike gimnazije, »U spomen Hugi Badaliću«.<br />
Kao student Šumarske akademije Grünwald je s kolegom-studentom Franjom<br />
P u h e s o m 1903. godine osnivač Kluba hrvatskih šumarskih akademičara s »ciljem<br />
stručnog, napose općeg obrazovanja te jačanja karaktera i kolegijalnosti.« 1<br />
Na prvoj skupštini, održanoj 18. siječnja 1904. godine, izabran je za predsjednika<br />
Kluba. Kasnije se uključuje i u rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva.<br />
U rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva uključuje se na skupštini održanoj<br />
29. prosinca 1918. godine s prijedlogom za osnivanje lugarske škole. U konkretizaciji<br />
svog prijedloga na skupštini održanoj 1919. godine predložio je »Osnovu<br />
Šumarskog društva za osnutak lugarske škole«. U radu Šumarskog društva<br />
sudjeluje kao član upravnog odbora izborom 1922, 1926, 1929. i 1930. godine a od<br />
1932. do 1935. nalazi se na dužnosti potpredsjednika Upravnog odbora.<br />
Slijedom nastanka 1. prosinca 1918. g. jedinstvene države Kraljevina Srba,<br />
Hrvata i Slovenaca i šumarska društva Bosne, Hrvatske, Slovenije i Srbije ujedinjuju<br />
se 1922. godine u »Jugoslavensko šumarskog udruženje« (JŠU) sa sjedištem<br />
u Zagrebu. U prvo vrijeme Ministarstvo šuma i rudnika tretiralo je JŠU<br />
svojim stručnim savjedodavcem, pa je, npr., kasniji profesor Milan M a r i n o v ić<br />
bio premješten iz Šumarije Fužine u Direkciju šuma u Zagrebu i dodijeljen na<br />
rad JŠU-u u svojstvu tajnika i urednika Šumarskog lista. 2 Stoga je u JŠU-u osnovano<br />
devet »Odsjeka rada«, od kojih je jedan, peti, bio »za agrarnu reformu«.<br />
Član tog odbora bio je i Josip Grünwald. Jedan od zadataka, koje je Ministarstvo<br />
povjerilo JŠU-u bila je izrada »Nacrta Zakona o eksproprijaciji velikih šumskih<br />
posjeda«. Grünwald je svoje mišljenje o toj eksproprijaciji saopćio u elaboratu,<br />
koji je objavljen i u Šumarskom listu. 1<br />
Grünwald ne »uviđa prijeku nuždu i potrebu eksproprijacije velikih privatnih<br />
šuma u svojinu države ili samoupravnih tijela (jer) državnoj vlasti pristoji pravo,<br />
da regulira i porazdjeljuje prihode velikih šumskih posjeda, kako to već i danas<br />
čini postojećim naredbama Ministarstva šuma i rudnika u tom predmetu ... Te<br />
se šume kao komunalne šume neće moći na toj današnjoj visini održati s jednostavnog<br />
razloga, jer stanje bilo kojeg objekta ovisi o kulturnom stanju njegovoga<br />
vlasnika.« Jednako stanovište imao je i član istog Odsjeka inž. Petar Rohr uz<br />
brojčanu dokumentaciju o udjelu materijalnog osiguranja pučanstva koje pružaju<br />
šumski veleposjedi u podravskoj Slavoniji/' Dr. Aleksandar Ugrenović,<br />
1 S. Fračišković: Udruženje akademičara šumara. (1903—1926). Pola stoljeća šumarstva<br />
1876—1926. Zagreb, 1926, str. 87—91.<br />
"- Šumarski list 1922, str. 27.<br />
J<br />
Ing. Josip Grünwald (Našice): Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. Šumarski list<br />
XLVII (1923) br. 2, str. 65—75.<br />
4 Ing. Petar Rohr (Našice): Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. Šumarski list XLVI (<strong>1992</strong>)<br />
VII str. 435—450 i VIII str. 498—509.<br />
556
Change language