mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet

More documents

Recommendations

Info

Slika 5.23 Reološki modeli za prostorno stanje naprezanja su vrlo složeni, naročito ako veze deformacija i naprezanja nisu linearne. Postoje međutim i neki jednostavniji modeli za prostorno naprezanje kao npr. model Anagnostija koji predlaže vezu sfernih dijelova tenzora naprezanja i deformacija pomoću Kelvin-ovog modela (K = H || N) (slika 5.7), a devijatorskih Maxwell-ovim modelom (M = N – H) (slika 5.9). 60
6. KONSTITUTIVNI MODELI KONTINUUMA Mehanika <strong>kontinuuma</strong> tlo idealizira različitim matematičkim modelima kojima se nastoji jednostavno i sveobuhvatno opisati ponašanje tla. Propisane veze zavise o fizikalnim svojstvima tla, a ova ne samo o unutrašnjoj strukturi nego i o vanjskim utjecajima. Tako se definiraju idealni materijali koji pod određenim uvjetima manje ili više odražavaju stvarno ponašanje realnih materijala. Osnovna reološka svojstva materijala s kojima se susrećemo u prirodi su: elastičnost, plastičnost i viskoznost (sl. 6.1). Slika 6.1 Osnovni jednoosni reološki modeli Razvijene su različite teorije koje u mehanici <strong>kontinuuma</strong> pomoću konstitutivnih jednadžbi opisuju ponašanje pojedinih vrsta materijala ovisno o dominantnom svojstvu. Na osnovu podudarnosti pojedinih svojstava razlikujemo: elastične, elastoplastične, viskoelastične, viskoplastične, elastoviskoplastične materijale. Razlike u ponašanju materijala ogledaju se u ciklusu opterećenje-rasterećenje-ponovno opterećenje. Dok je kod elastičnih materijala veza naprezanja i deformacija jednoznačna (sl. 6.2a) kod elastoplastičnih materijala naprezanja ne ovise samo o veličini deformacija nego i o čitavom procesu deformiranja (sl. 6.2b). Matematički modeli opisani teorijom elastičnosti primjenjivani su prvotno i u idealizaciji tla. Kasnije su razrađeni modeli koji na osnovu teorije plastičnosti sveobuhvatnije opisuju ponašanje tla. 61
Page 1:
Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-ge
Page 4 and 5:
5.1. Materijali idealnih svojstava.
Page 7 and 8:
1. UVOD Literatura iz područja pod
Page 9 and 10:
) za razmicanje međurazmaka, tj. p
Page 11 and 12:
2. TEORIJA NAPREZANJA Ako se tijelo
Page 13 and 14:
Dobivena veličina ρ naziva se pun
Page 15 and 16: 2.2. Veze između unutrašnjih sila
Page 17 and 18: Na suprotnim stranicama djeluju ist
Page 19 and 20: Dobiveni uvjeti ravnoteže mogu se
Page 21 and 22: Dobivene projekcije mogu se tek sad
Page 23 and 24: Slika 2.10 Smisao traženja glavnih
Page 25 and 26: Elementu s komponentama naprezanja
Page 27 and 28: Obje se komponente mogu pokazati na
Page 29 and 30: Slika 2.16 Ova dioba tenzora naprez
Page 31 and 32: te analogno u materijalnim koordina
Page 33 and 34: Za produljenje stranica Δdx1 se do
Page 35 and 36: 3.2. Glavne deformacije U tenzoru d
Page 37 and 38: Na slici 3.7 prikazane su obje te d
Page 39 and 40: 4. TEORIJA ELASTIČNOSTI U "Otporno
Page 41 and 42: higrometrijsko stanje i drugo. Pret
Page 43 and 44: Broj koeficijenata se dalje smanjuj
Page 45 and 46: ( 1 + ν ) 1 + ν 2 1 τ 12 ε 12 =
Page 47 and 48: 5. REOLOŠKI MODELI I MODELIRANJE Z
Page 49 and 50: pri čemu je: E K = (5.6) 3 ⋅ ( 1
Page 51 and 52: Nakon što je dosegnuto kritično n
Page 53 and 54: Slika 5.5 Mehanički reološki mode
Page 55 and 56: Slika 5.7 Za ovaj se model može po
Page 57 and 58: Slika 5.9 Maxwell je opisao i dao r
Page 59 and 60: 5.2.3. Elastoplastičan materijal S
Page 61 and 62: Slika 5.15 Karakterističan dijagra
Page 63 and 64: σ = 0 E − •t t μ μ 1 + 1 ⎛
Page 65: Ukupna deformacija jednaka je zbroj
Page 69 and 70: ε kk = e = ∑ ε ii - prva invari
Page 71 and 72: kao osnovne nepoznate funkcije. G.
Page 73 and 74: ⎛ σ 3 ⎞ E i = K ⋅ pa ⎜ ⎟
Page 75 and 76: F( , ,k) = f( , )-Y(k) ij ij ij ij
Page 77 and 78: pri čemu je koeficijent plastično
Page 79 and 80: Najčešće primjenjivani kriteriji
Page 81 and 82: ili nakon sređivanja σ - σ 2 Sli
Page 83 and 84: Konstanta oblika k ϕ funkcija je k
Page 85 and 86: + + p ′ = σ σ σ 3 1′ 2′ 3
Page 87 and 88: 6.3. OSNOVE ELASTOVISKOPLASTIČNOG
Page 89 and 90: Prirast viskoplastičnih deformacij
Page 91: Perzyna, P. (1960): The constitutiv
show all

mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?