mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet

More documents

Recommendations

Info

Slika 6.10 Ploha popuštanja po Mohr-Coulombu i Drucker-Prageru Parametri α i k' određuju se pomoću Mohr - Coulombovih parametara čvrstoće c i ϕ . Izraz (6.43) predstavlja uspravni stožac u koordinatnom sustavu glavnih naprezanja 0σ 1σ 2 σ 3 . Ukoliko Drucker-Pragerov stožac dodiruje bridove Mohr-Coulombove šesterostrane piramide izvana, tada parametri α i k' poprimaju slijedeće vrijednosti: α = dok u slučaju da stožac dodiruje plašt piramide iznutra parametri α i k' iznose α = Kao odgovarajući za opis loma tla koriste se Mohr-Coulombov i Drucker-Pragerov kriterij. Osim navedenih potrebno je spomenuti Lade-Duncanov i Hoek-Brownov kriterij loma. 6.2.4.5 Lade-Duncanov kriterij loma 2sin ϕ ;k ′ = 3 ⋅ (3 - sin ϕ ) 2sin ϕ ;k ′ = 3 ⋅ (3 + sin ϕ ) 6ccosϕ 3 ⋅ (3 - sin ϕ ) 6ccosϕ 3 ⋅ (3 + sin ϕ ) Za nekoherentno tlo Lade-Duncan [1975] definirali su plohu popuštanja jednadžbom: 3 I 1σ - k ϕ I 3 σ =0 gdje su I1σ i I 3σ prva i treća invarijanta tenzora naprezanja σ ij . 76 (6.44) (6.45) ⋅ (6.46)
Konstanta oblika k ϕ funkcija je kuta unutrašnjeg trenja ϕ i određuje oblik plohe popuštanja. U prostoru glavnih naprezanja površina popuštanja ima oblik stošca, kojemu je os hidrostatički pravac (sl. 6.11). Presjek stošca ovisi o vrijednosti konstante k ϕ , koja se određuje eksperimentalno. 6.2.4.6 Hoek-Brownov kriterij loma Slika 6.11 Ploha popuštanja po Lade-Duncanu Hoek-Brown [1982] predložili su kriterij loma za stijenski masiv (sl. 6.12) oblika: σ = σ + m σ σ +s σ (6.47) 1 3 c 3 2 c pri čemu su: σ 1 i σ 3 - veće odnosno manje tlačno glavno naprezanje σ c - jednoaksijalna tlačna čvrstoća stijene m i s - bezdimenzionalne konstante masiva kojima se definira kompaktnost stijenskog masiva Razmatranjem jednoaksijalnog tlačnog odnosno vlačnog naprezanja konstante imaju fizikalno značenje i mogu se odrediti eksperimentalno. Za jednoaksijalni tlak kada je σ 3 = 0 uz vrijednost s =1 glavno tlačno naprezanje izjednačava se s jednoaksijalnom tlačnom čvrstoćom stijene ( σ 1 = σ c ) . Iz toga slijedi da je za stijenski masiv bez pukotina s =1 . Slično se za slučaj jednoaksijalnog vlaka kada je σ 1 = 0 a σ 3 = σ t može odrediti vrijednost koeficijenta m. Ovisno o raspucalosti stijenskog masiva konstante se kreću u slijedećim relacijama: 0,05 s 0,90 ≤ ≤ (6.48) 5 m 20 ≤ ≤ (6.49) 77
Page 1:
Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-ge
Page 4 and 5:
5.1. Materijali idealnih svojstava.
Page 7 and 8:
1. UVOD Literatura iz područja pod
Page 9 and 10:
) za razmicanje međurazmaka, tj. p
Page 11 and 12:
2. TEORIJA NAPREZANJA Ako se tijelo
Page 13 and 14:
Dobivena veličina ρ naziva se pun
Page 15 and 16:
2.2. Veze između unutrašnjih sila
Page 17 and 18:
Na suprotnim stranicama djeluju ist
Page 19 and 20:
Dobiveni uvjeti ravnoteže mogu se
Page 21 and 22:
Dobivene projekcije mogu se tek sad
Page 23 and 24:
Slika 2.10 Smisao traženja glavnih
Page 25 and 26:
Elementu s komponentama naprezanja
Page 27 and 28:
Obje se komponente mogu pokazati na
Page 29 and 30:
Slika 2.16 Ova dioba tenzora naprez
Page 31 and 32: te analogno u materijalnim koordina
Page 33 and 34: Za produljenje stranica Δdx1 se do
Page 35 and 36: 3.2. Glavne deformacije U tenzoru d
Page 37 and 38: Na slici 3.7 prikazane su obje te d
Page 39 and 40: 4. TEORIJA ELASTIČNOSTI U "Otporno
Page 41 and 42: higrometrijsko stanje i drugo. Pret
Page 43 and 44: Broj koeficijenata se dalje smanjuj
Page 45 and 46: ( 1 + ν ) 1 + ν 2 1 τ 12 ε 12 =
Page 47 and 48: 5. REOLOŠKI MODELI I MODELIRANJE Z
Page 49 and 50: pri čemu je: E K = (5.6) 3 ⋅ ( 1
Page 51 and 52: Nakon što je dosegnuto kritično n
Page 53 and 54: Slika 5.5 Mehanički reološki mode
Page 55 and 56: Slika 5.7 Za ovaj se model može po
Page 57 and 58: Slika 5.9 Maxwell je opisao i dao r
Page 59 and 60: 5.2.3. Elastoplastičan materijal S
Page 61 and 62: Slika 5.15 Karakterističan dijagra
Page 63 and 64: σ = 0 E − •t t μ μ 1 + 1 ⎛
Page 65 and 66: Ukupna deformacija jednaka je zbroj
Page 67 and 68: 6. KONSTITUTIVNI MODELI KONTINUUMA
Page 69 and 70: ε kk = e = ∑ ε ii - prva invari
Page 71 and 72: kao osnovne nepoznate funkcije. G.
Page 73 and 74: ⎛ σ 3 ⎞ E i = K ⋅ pa ⎜ ⎟
Page 75 and 76: F( , ,k) = f( , )-Y(k) ij ij ij ij
Page 77 and 78: pri čemu je koeficijent plastično
Page 79 and 80: Najčešće primjenjivani kriteriji
Page 81: ili nakon sređivanja σ - σ 2 Sli
Page 85 and 86: + + p ′ = σ σ σ 3 1′ 2′ 3
Page 87 and 88: 6.3. OSNOVE ELASTOVISKOPLASTIČNOG
Page 89 and 90: Prirast viskoplastičnih deformacij
Page 91: Perzyna, P. (1960): The constitutiv
show all

mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?