mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
mehanika kontinuuma i reologija - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Konstanta oblika k ϕ funkcija je kuta unutrašnjeg trenja ϕ i određuje oblik plohe popuštanja. U<br />
prostoru glavnih naprezanja površina popuštanja ima oblik stošca, kojemu je os hidrostatički<br />
pravac (sl. 6.11). Presjek stošca ovisi o vrijednosti konstante k ϕ , koja se određuje<br />
eksperimentalno.<br />
6.2.4.6 Hoek-Brownov kriterij loma<br />
Slika 6.11 Ploha popuštanja po Lade-Duncanu<br />
Hoek-Brown [1982] predložili su kriterij loma za stijenski masiv (sl. 6.12) oblika:<br />
σ = σ + m σ σ +s σ (6.47)<br />
1 3 c 3<br />
2<br />
c<br />
pri čemu su:<br />
σ 1 i σ 3 - veće odnosno manje tlačno glavno naprezanje<br />
σ c - jednoaksijalna tlačna čvrstoća stijene<br />
m i s - bezdimenzionalne konstante masiva kojima se definira kompaktnost stijenskog<br />
masiva<br />
Razmatranjem jednoaksijalnog tlačnog odnosno vlačnog naprezanja konstante imaju fizikalno<br />
značenje i mogu se odrediti eksperimentalno. Za jednoaksijalni tlak kada je σ 3 = 0 uz vrijednost<br />
s =1 glavno tlačno naprezanje izjednačava se s jednoaksijalnom tlačnom čvrstoćom stijene<br />
( σ 1 = σ c ) . Iz toga slijedi da je za stijenski masiv bez pukotina s =1 .<br />
Slično se za slučaj jednoaksijalnog vlaka kada je σ 1 = 0 a σ 3 = σ t može odrediti vrijednost<br />
koeficijenta m. Ovisno o raspucalosti stijenskog masiva konstante se kreću u slijedećim<br />
relacijama:<br />
0,05 s 0,90<br />
≤ ≤ (6.48)<br />
5 m 20<br />
≤ ≤ (6.49)<br />
77