novi mediji u umjetnosti i edukaciji - Zarez

V/113, 25. rujna 2,,3.19kolumnaTehnologije transferaProtiv ImperijaMarina GržinićMargrz@zrc-sazu.siGlobalno je državljanstvo zapravosnaga i vitalni zahtjev protivdržavljanstava država, jer je državauvijek ispred građana i odlučujeumjesto njega ili njePredavanje Antonija Negrija, 19. rujna2003., Ljubljanantonio Negri pozvan je 19. rujnau Ljubljanu na predstavljanjeslovenskog izdanja knjige Imperij(koju je napisao zajedno s MichaelomHardtom). A, ako se sjeæate, bilo jeobrnuto za predstavljanja hrvatskogprijevoda Imperija u Zagrebu – gostje tada bio Hardt. U Ljubljani jepredstavljanje knjige bilo usmjerenoi prema konceptualnom, premda fragmentarnom,temelju moguæe buduænostiEurope shvaæene kao skupinerazlièitih otpora protiv Imperija, štoga èine i SAD, ali i stara predodžba oEuropi. Održan je i manji simpozij,nakon kojega je sljedeæega dana uslijedilaradionica. Namjera mi je iznijetiskicu nekih, prema mom mišljenju,važnih javno izraženih pogleda i razmišljanjaAntonija Negrija. Neka odtih razmišljanja Negri je veæ iznio ikada se odluèno suprotstavio pojedinimkratkim predstavljanjima na simpozijupozvanih govornika od kojih jezatraženo da govore o knjizi Imperij.Povratak klasne borbeMoguæe je razaznati tri razine razmišljanjaAntonija Negrija. Prva je ooblikovanju prostora unutar Europekoji æe biti prostor suradnje, posveæenživotu i otporu protiv europskogImperija. Druga je razina imenovanjenovog politièkog subjekta, koji je zapravomnogostrukost, i tako uvidjetinaèine na koji taj subjekt funkcionira,koje su strategije kojima se ta skupinasluži i koji su odnosi prema Kapitalu iImperiju. Treæe je pitanje buduænosti,moguæeg optimistièkog i, dodat æu,utopistièkog naèina stvaranja mjesta istavova otpora.Negri je otvorio cijelu prièu onovoj Europi kao politièko pitanje.Europa nije trgovaèko i ekonomskojedinstvo, nego prije svega putanjapropitivanja politièke perspektiveEurope. Negrijevo je ishodište stav daje danas Europa pogrešno shvaæenakao obilježen teritorij, a globalitet se,prema tome, jednostavno shvaæa kaojedinstvo tržišnih zakona i odredbi. Toje (kljuèna) mistifikacija koja nemanikakve veze s idejom globaliteta.Globalitet shvaæen samo i iskljuèivokao globalno tržište jest jedinstvenaukupnost, utemeljena jedino na strukturamainkluzije i ekskluzije. Upravoje zato moguæa buduænost Europe– Europa kao skupina i kao strogopolitièki zahtjev, vizija i perspektiva.Zato isto kada razmišljamo o Europidanas iznosimo i pitanje demokracije.Što je demokracija i kako æe projektdemokracije biti funkcionalan, zaNegrija je povezano s buduænošæuEurope.Danas se Europa shvaæa kaoJedinstvo nacionalnih država koje suukljuèene u trgovaèku razmjenu. No,upravo je to ono što je, prema Negriju,granica bilo kakve moguænosti drukèijevizije Europe. Negri razvija ideju oeuropskoj skupini kao novom prostoruotpora u Europi. On vidi Europu natrostrukoj razini: kao prostor otpora,prostor prava i, posljednje, ali ne inajmanje važno, Europu kao demokratskunužnost. No, da bi se ispunilete tri razine i dalje ostaje pitanje kojiæe oblik morati preuzeti ta predodžbaEurope ili pod kojim æe uvjetimaEuropa biti u moguænosti zadovoljitite tri razine aktivnosti. Danas imamokonglomeraciju europskih nacionalnihdržava i ta se konglomeracija približavasrednjovjekovnom stavu shvaæanjaprostora Europe te nema nikakve vezes modernim konceptom država i nacija.Europa je zato danas još trenutakzatvaranja i protivnik fluidnih oblikaotpora. Isto je kada razmislimo o takozvanomeuropskom demosu kao moguæemnovom identitetu. Umjesto togaNegri naglašava da klasnu borbu trebaozbiljno (i ponovo) uzeti u obzir.Globalno državljanstvoZato je jedno od hitnijih i važnihpitanja danas pronaæi prostor života,otpora i slobode, koji neæe biti samoprostor virtualnog eksperimentiranja.I to je ono što æu nazvati DRUGIMprostorom koji može zamijeniti neprostorešto ih proizvode kapital iImperij. Znamo da kapital funkcionirakao evakuacija prostora, to je neprestanaproizvodnja ne-prostora. Zbogtoga razgovarati o skupini kao politièkomsubjektu istodobnosti znaèipovezati ga s razlièitim novim prostorimabitke i sudjelovanja.Skupina se shvaæa kao suradnja irazmjena iskustava, ali s najmanje dvaaspekta, kroz borbu ostvarenih prava:globalno državljanstvo i osiguranaplaæa s osiguranom moguænošæu za radsvakome. Oba su aspekta u temeljuknjige Imperij. Premda je, odgovarajuæina neke stavove iznesene na simpoziju,naglasio da nije moguæe svestipitanje otpora samo na te ciljeve. Teaspekte borbe protiv kapitala ne trebashvaæati kao konaèan stav svoðenjasvih borbi koje skupine primjenjujusvakodnevno.Globalno državljanstvo ne trebashvaæati izvana kao silu sramotnogužitka, nego kao legitimnu politièku iegzistencijalnu potrebu te participatoranelement. Globalno državljanstvotreba promatrati kao polje suradnje ineogranièen potencijal koji zahtijevajuskupine za baš svakog pojedinca.Globalno je državljanstvo zapravo snagai vitalni zahtjev protiv državljanstavadržava, jer je država uvijek ispredgraðana i odluèuje umjesto njega ilinje. Da bismo shvatili smisao života,nastavlja Negri, moramo se otvoritiprema mehanizmima otpora i moguænosti.Negri je zapravo istaknuo da jeodnos skupina prema kapitalu uvijekveæ primijenjen u društvenom i politièkomprostoru kojega zbog toga takoðermijenjaju odnosi tih borbi. Suživotskupine i kapitala nije suživot dvajuodvojenih dijelova, nego izmeðu njihpostoji aktivan i stalan skup odnosaborbi. Kapital je odnos unutar društvenogi politièkog a ne samo ekonomskiparametar. Taj je odnos uvijekpitanje klasne borbe a èak i više pitanjerazvoja taktika i strategija. Sve štoje radnièka klasa postigla u povijestinije nešto što je rezultat procesa podjele,nego ishod stalne borbe. Sve štoje ostvareno kroz povijest je procesuspostave skupa strategija da potkopajumehanizme izrabljivanja. Ili, dabudemo još precizniji, ta je borbaskupine protiv Imperija ona koja morarazviti mehanizme protiv Imperija. Temehanizme danas treba pronaæi izvansamo ekonomskog podruèja i ukljuèivatiih u strukturu otpora kapitalui nove tehnologije, distribuciju informacijai nematerijalne oblike rada.LijekZato je Negri kritièki reagiraona neka od na simpoziju iznesenihmišljenja ili problema unutar knjigeImperij. Ta mišljenja tvrde da je danasmoguæe razmišljati o novom antiglobalistièkompokretu kao nekoj vrstispontane borbe protiv kapitala, kojemunedostaje promišljanje i spoznaja.Negri je izjavio da je svaka spontanostreakcije i borbe na neki naèin natopljenapromišljanjima o tim novimmehanizmima izrabljivanja, ali i otpora.Odnos skupine prema kapitalu nijepsihološki, nego duboko strukturalan.Kako je naglasio, uvijek moramo bitisvjesni da proletersko tijelo kapital nakraju shvaæa kao svoj promjenjiv oblikili dio!Na kraju je predložio vrlo optimistièanpogled na otpor koji nammože pomoæi da preduhitrimo mrtav iizrabljivan život u kojemu smo zapeliu ovom trenutku. Rekao je da danasrazmišljamo o izrabljivanju, ropstvui depresiji kao preduvjetu života i dazbog toga nismo u stanju razmišljatio životu koji bi mogao postojati bezizrabljivanja. Negrijev je projektprijedlog što vodi prema utopijskoj ipragmatiènoj promjeni koja bi otvorilaperspektivu novih moguænosti. Rekaoje: “Mi, Hardt i ja, radimo na drugomdijelu Imperija i poèeli smo s postavljanjemvrlo jednostavnog pitanja: štoljudi žele, što žele na razlièitim razinama,poèevši od ekoloških pitanja ilipitanja vezana uz plaæe, itsl.”. Upravoje zato u jednom dijelu svoga govoraNegri komentirao, vrlo pragmatièno,da je ponekad nužno svesti filozofijuna tablete kako bismo izmislili lijek zastanje stvari te da ga je zato moguæeshvatiti kao reformista a ne kao revolucionarnuagenciju?!S engleskoga prevela Lovorka Kozole