novi mediji u umjetnosti i edukaciji - Zarez

28 V/113, 25. rujna 2,,3.novi mediji u umjetnosti i edukacijiSpartak DulićBoris ŠincekO inicijativi za osnivanjelikovne akademije u Osijekuulić: Koliko sam upoznat,prije nekoliko godina sepisao neki program zalikovnu akademiju. To značida ideja o likovnoj akademijii nije tako nova. Zanima me očemu je tu bila riječ i zašto tajprogram nije prošao?Šincek: Da bi dobio odgovorna to pitanje, preseliosam se u Osijek. Nakon nekolikodana stvari su postalepuno jasnije.Nakon nekoliko dana provedenihu Osijeku?– Da. Upoznao sam i vidiosam ljude koji su taj programnapisali.Želiš li reći da je programbio loš.– Sve je bilo loše.Znači li to da se ideja o osnivanjulikovne akademije nadovezujena staru ili su se ipakneke pozitivne stvari dogodileu Osijeku?– Bolje je reæi da ništanema nikakve veze meðusobom.Onda se u Osijeku nisu dogodilipozitivni pomaci u likovnojkulturi?– U Osijeku su se dostadavno prestale dogaðati novestvari.Ako se nisu događale dugopozitivne stvari, čemu opetpitanje o likovnoj akademiji.Sudjeluju li u njoj isti ljudi?– Ne, ekipa je totalno drukèija.Po čemu?– Mnogo je manja, iako nijedanlik iz prethodne ekipenije u nekoj bitnijoj igri.Misliš li na političku igru?– Vjerujem u autonomijusveuèilišta.Čemu onda još jedna likovnaakademija?– Zato jer je Osijek nanovèanici od 200 kuna, a gradoviod 1000, 500 i 100 imajuakademiju.Želiš li reći da bi ova bilanešto suvremenija?– Ne bi bila nova kada nebi bila drukèija.Po čemu?– Po potpuno suvremenompristupu pojmu akademije.Kakvom pojmu?– Kada govorimo o akademiji,kreæemo s Platonom.Njegov je stav da prije nego štokreiramo novo treba kritièkidati pregled historije starog.Provedene suanalize stanja uovoj regiji i došlose do podatka daje broj nestručnihu procesuobrazovanja gotovopremašio brojlikovno educiranihosobaŽeliš li reći da je ova virtualnalikovna akademija pisanapo drukčijem programu?– Pisana je po istom zakonu.Ali ne, nije ista.Onda se vraćamo na početak.– Toliko je bilo loše dase više nitko nije usudio nipomisliti na akademiju uOsijeku u iduæih 10 godina.Maloprije si rekao da se ništabitno nije dogodilo, nije mijasno, ali nema veze. U tvojimodgovorima vidim da bi onau budućnosti bila zanimljiva.Koliko se daleko otišlo s ovimprojektom?– Dana 17. rujna 2003. dobilismo odgovor da kreæemos akademijom. Od države.Postoje li osigurana sredstvaza ovakav projekt?– Da.Znači, riješen je problemprostora?– Nažalost jest, i imatoèno odreðenu adresu uOsjeèkoj Tvrði.Provokacija. U Osijeku jestanje u toj lokalnoj upravikatastrofa... to je najslabijatoèka cijelog projekta.Je li riješen problem vlasništvana tom broju?– Jest. To je prostor GradaOsijeka, ali nije problem vlasnikanego korisnika.A tko su korisnici?– Muzej Slavonije.Može li se naći neko rješenjeza dobrobit svih?– Može.Tko to može riješiti?– Kramariæ, Kataliniæ iBuèeviæ.A oni su?– Lokalni likovi koji baš ine žele likovnu akademiju.Opasne optužbe.– Znam, ali u zadnje dvijegodine nisu tu zgradu prepustiliu vlasništvo SveuèilištaJosipa Jurja Strossmayera uOsijeku i zato likovna akademijanije krenula 2002/3.Ništa bez politike. A gdje jetu mjesto artu?– Pa, gdje je?Postoji li potreba za takvimprofilom zanimanja?– Na Sveuèilištu JosipaJurja Strossmayera u Osijekuprovedene su analize stanjau regiji i došlo se podatka daje broj nestruènih u procesuobrazovanja gotovo premašiobroj likovno educiranihosoba. Pokretanjem odsjekalikovne kulture dugoroèno bise riješio taj problem, i timeomoguæio brži protok suvremenihmetoda u procesunastave u osnovnim školama,sprijeèio odlazak mladih izregije, èime se slabi potencijalSveuèilišta i regije.* Spartak Dulić i Boris Šinceksu umjetnici iz Osijeka.Jasna ŠikanjaO inicijativi za osnivanjem likovneakademije u RijeciRijeci na Filozofskom fakultetudjeluje Odsjek za likovneumjetnosti, na kojem se izvodiprogram za obrazovanje likovnih pedagoga.Kako izobrazba pedagoga nijejedina zadaæa koju program pokriva,iz Odsjeka je krenula ideja o osnutkulikovne akademije. Ta ideja stara je veæcijelo desetljeæe, no mi smatramo da jesada došlo vrijeme za realizaciju i ispunjenjenaših vizija.Prije svega, željela bih pojasnitisituaciju u kojoj se nalazi Rijekau odnosu na Zagreb kao centarkulturnih zbivanja u Hrvatskoj i uodnosu na ostale kulturne centre uEuropi. Pitanje centra i periferije jošje otvoreno unatoè svim modernimnaèinima komuniciranja. Èinjenica jeda se iz mnogobrojnih razloga (u prvomredu ekonomske, politièke te medijskenadmoæi), izmeðu centra i ne-centrastvara dubok jaz. Želja nas, koji smo seodluèili na život u periferiji, svakakone bi smjela biti suprotstavljanjecentru, ni poistovjeæivanje s njim,nego potreba da iskoristimo svojejedinstvene potencijale i stvorimoalternativu postojeæem. U tom smisluide nam u prilog podrška relativnomladog sveuèilišta, bez prevelikogutjecaja tradicije, dakle, slobodnog iotvorenog za nove programe. Ono štonam takoðer pomaže u kreiranju novestrategije jest usklaðivanje s europskimsustavom visokog obrazovanja kojese, izmeðu ostaloga, temelji napoticanju i uvažavanju specifiènostipojedinog prostora. Naravno, tu je ivažna karika: moguænost nesmetanogprotoka studenata i profesora, njihovarazmjena.Drukčiji program i novemetodePri izradi programa za novo likovnouèilište u Rijeci nastojali smo saèuvatisve dobre strane veæ provjerenog, postojeæegprograma. To je u prvom reduvelik broj teorijskih predmeta, od filozofije,sociologije i povijesti umjetnostido likovne teorije i teorije vizualnihkomunikacija. Za velik udio teorijeu programu nalazimo opravdanje udanašnjoj aktivnoj ulozi suvremenogumjetnika pri oblikovanju forme percepcijekao i teorijske interpretacijevlastita rada. Praksa je organiziranakroz tri osnovna usmjerenja i to slikarstvo,kiparstvo i grafiku. U pouèavanjuta tri klasièna umjetnièka medija oslonilismo se na prethodna akademskaiskustva i transformirali ih kako bismoodgovorili današnjim potrebama.Sve ostalo je novo, potpuno drukèijekoncipirano i u skladu s europskimsustavom. Na višim godinama studijastudenti æe sami kreirati svoj vlastitiprogram birajuæi izmeðu desetak ponuðenihpredmeta. Tako æe moæi izabratifotografiju, umjetnost novih medija,scenografiju, itd., predmete koji suosmišljeni kao èetverosemestralni. Iznjih, predviðamo, s vremenom æe serazviti nova, samostalna usmjerenja.U sljedeæih nekoliko godina tako zamišljenprogram doživjet æe još mnogopromjena u usklaðivanju s Bolonjskomdeklaracijom. Upravo proglašen noviZakon o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju utemeljuje preddiplomsko,diplomsko i poslijediplomskoobrazovanje, što ustvari znaèi 3+2+2godine studija. Naš program vrlo jelako prilagodljiv toj promjeni. Kada seaktivira nastava na preddiplomskom idiplomskom studiju, ponudit æemo isadržaje za poslijediplomski studij. Kaospecifiènost iskoristit æemo moguænostikoje nam otvara položaj Rijeke namoru.Osim formalnog i sadržajnog obogaæenja,možda još veæu važnost imapozitivna promjena u metodi prijenosainformacije. Velik broj gostujuæihprofesora, koji æe u ovom sluèaju bitiumjetnici, aktivni u svom umjetnièkomradu, bit æe najbolji izvor informacijeza studente. Zatim individualnirad, zasnovan na konzultacijama, seminarimai sudjelovanju u razlièitiminterdisciplinarnim projektima s ciljemda student dobije uvid u suvremenekulturne procese i poticaj za samostalnieksperimentalni i istraživaèki rad.Teorija medija i umjetničkaprodukcijaPoduèavanje novih medija za nas jedakako najveæi izazov i najkompleksnijizahvat. Namjera nam je pružiti studentimatemeljna znanja iz podruèja novihinteraktivnih komunikacijskih metoda,omoguæiti im korištenje najnovijihspoznaja i suradnju sa znanstvenimsmjerovima. Potrebno je stvoriti uvjeteza istraživanje i produkciju gdjeumjetnici-znanstvenici mogu raditis hitro promjenjivim tehnologijama ikoristiti ih u umjetnièkom i socijalnomkontekstu. Nastava bi se temeljila nateorijskoj refleksiji trenutne situacije ukulturi medija i time pridonosila kvalitetirazvoja te kulture.Naš program je u postupku vrednovanjai usvajanja. Nadamo se da æeishod biti pozitivan jer vjerujemo daæe poostvarenje naših ideja pridonijetibuðenju danas prilièno zamrle likovnescene u Rijeci. Vjerujemo i da možemoprekinuti negativan trend trajnog odlaskaumjetnika iz Rijeke u centre u kojimasu studirali, u Zagreb, Ljubljanui Veneciju. Naposljetku, priželjkujemoi oèekujemo suradnju i razmjenu iskustavas umjetnicima iz drugih sredina.* Autorica je docentica za grafikuOdsjeka za likovne umjetnosti naFilozofskom fakultetu u Rijeci.