novi mediji u umjetnosti i edukaciji - Zarez

46 V/113, 25. rujna 2,,3.s,v,j,e,t,s,k,i , ,,,,,,,,,,,NjemačkaNjemačkaKnjiževni festival u BerlinuPaul Klee i nacionalsocijalizamd 10. do 21. rujna 2003. Berlin jebio domaæin Treæeg meðunarodnogknjiževnog festivala, koji seodvijao pod pokroviteljstvom njemaèkekomisije Unesca i koji je okupio autorei ljubitelje književnosti iz cijelogasvijeta. U prvih šest dana Festival jeposjetilo više od dvadeset tisuæa ljudi,za razliku od prošle godine kadaje zabilježeno samo èetrnaest tisuæaposjetitelja. “Autori su prezadovoljni,a mnoga predavanja bila su dupkompuna”, kazao je Ulrich Schreiber, voditeljFestivala. Ovogodišnja zemljadomaæinbila je Grèka, koja je brojnimpredavanjima, javnim èitanjima i tribinamapredstavila aktualne tendencijeu grèkoj literaturi, a cjelokupni programzaokružen je grèkim filmovima iglazbom.Ove je godine u središtuBerlinskoga književnog festivalabila književnost za djecu i mladež,pa su organizirana posebna predavanjai javna èitanja za školskerazrede, kao i književne radionice.Meksièki autor Alberto RuySanchez izjavio je da je zanimanjeberlinske mladeži za književnost nazavidnoj razini te kako je to pravablagodat za autore.Osim mnogobrojnih autora manjepoznatih široj javnosti, na Festivalusu predstavljeni slavni pisci poputGüntera Grassa i Imre Kertésza, kojisu promovirali svoja nova književnadjela. Iz podruèja bivše Jugoslavijepredstavili su se autori SemezdinMehmedinoviæ, Tomaž Salamun, MiroGavran i Bora Æosiæ. Na Festivalu,koji se održavao na dvadeset razlièitihlokacija u gradu Berlinu, prisustvovaloje više od sto èetrdeset autora i autoricaiz cijeloga svijeta, a program jepopraæen mnogobrojnim simpozijima,filmskim projekcijama, predavanjima,koncertima i radionicama kreativnogapisanja. Osim toga, Festival je ujednopostao i forum za aktualne kulturne ipolitièke teme.Gioia-Ana Ulrichrankfurtska umjetnièka galerijaSchirn predstavlja najmuèniju,ali i najproduktivniju stvaralaèkufazu njemaèko-švicarskoga slikaraPaula Kleea (1879.-1940.), izložbunaslovljenu Paul Klee: 1933., koja jeotvorena od 18. rujna. Izložba uz slikeprikazuje i stotinjak Revolucionarnihradova iz ciklusa koji sadrži 264 crtežau kojima umjetnik na podrugljiv naèinprikazuje svoja iskustva s nacistima– iako bez izravnog komentara radovisvjedoèe o demagogiji, militarizmu, nasilju,antisemitizmu i poniženju. Osimtoga, izložba pruža uvid u dosad neotkrivenustranu Paula Kleea; njegovuživotnu preokupaciju moguænostimakoje pružaju parodija i šala. Inaèe, Kleeje otpušten s düsseldorfske umjetnièkeakademije i bio je prisiljen emigrirati uŠvicarsku nakon što su 1933. nacionalistidošli na vlast.Autorovi izloženi crteži su dosadrijetko prikazivani u javnosti.Struènjacima je tek osamdesetihgodina uspjelo veæi dio radova odvojitiod slikareva cjelokupnoga opusa isvrstati ih u jedan stvaralaèki ciklus.Frankfurtska izložba koja se može razgledatido 30. studenoga 2003. prviput javnosti predstavlja veæi dio togautorova opusa.Gioia-Ana UlrichItalijaMađarskaNovi roman Imre KertészaBudimpešti je 10. rujna 2003.predstavljen roman Felszamolas(Likvidacija) maðarskoga piscaImre Kertésza, dobitnika Nobelovenagrade za književnost. Knjiga govorio posljedicama holokausta u autorovojdomovini, a izdana je u nakladi odšezdeset tisuæa primjeraka. Kertészosnovnu radnju romana smješta u1990., u doba demokratskih promjenau Maðarskoj, no radnja se flashbackovimavraæa u razdoblje kasnoga komunizmasedamdesetih i osamdesetihgodina. “Roman je zapravo potragaza izgubljenim rukopisom i ljudskimživotom. Likovi u romanu likvidirajusvoju prošlost, dakle svoju sadašnjost;oni likvidiraju sami sebe”, naglasio jeautor.Imre Kertész roðen je 1929. užidovskoj obitelji i preživio je zatoèeništvou koncentracijskim logorimaAuschwitz i Buchenwald. U svojemkapitalnom djelu Romanèovjeka bez sudbine, nakojemu je radio trinaestgodina, autor sa senzibilnošæui racionalnomdistancom progovara opatnjama petnaestogodišnjegdjeèaka u koncentracijskimlogorima.U doba komunizma uMaðarskoj Kertészov jerad neprestano sputavan.Meðunarodni probojuspio mu je nakon objavljivanjaspomenutogromana 1996. u autoriziranomnjemaèkom prijevodu,dvadeset i jednugodinu nakon njegovamaðarskog izdanja.utorak, 16. rujna, u Firenci suzapoèeli u javnosti snažno osporavanirestauratorski radovi naDavidu, vrijednoj Michelangelovojstatui, a cijela je prièa poprimila meðunarodnerazmjere. Tijekom radova kojiæe trajati nekoliko mjeseci trebale bi seodstraniti naslage prašine i prljavštinena skulpturi staroj gotovo 500 godina,koje su se nakupile od posljednjegaèišæenja sredinom devetnaestog stoljeæa.Restauracija Davida izazvala jemnoga negodovanja jer æe se provoditidestiliranom vodom, a restauratoricaAgnese Parronchi, koja je trebalaprovoditi radove, odustala je jer seprotivi toj metodi – htjela je provestisuho èišæenje (uz pomoæ mekanihèetkica, pamuènih krpica, gumica ijelenje kože) ustvrdivši da je to mnogonježnija metoda. Amerièki struènjakJames Beck u potpunosti se slaže snjezinom teorijom te je, uz podrškuèetrdesetak kolega, uputio apel voditeljimarestauratorskih radova u Firenci.No, oni nisu odustali od predviðenemetode koju ne smatraju drastiènom.Ravnateljica galerije Dell’ Accademia,Franca Falletti, smatra da bi suha metodaAgnese Parronchi izazvala suprotniefekt te kako bi se prljavština na tajRestauracijaMichelangelovaDavidanaèin utrljala u skulpturu i u konaèniciruinirala skulpturu.David slavnoga talijanskoga kiparajedna je od najpoznatijih skulpturana svijetu i ujedno slovi kao zaštitniznak grada Firence. Michelangelo jemramornu statuu visoku pet metara itešku 5,6 tona isklesao u razdoblju od1503. do 1504. Hoæe li David na svojupetstotu godišnjicu, kako je najavljeno,doista zabljesnuti u novome sjaju?