novi mediji u umjetnosti i edukaciji - Zarez

30 V/113, 25. rujna 2,,3.vizualna kulturaTajna je u kôduOlga MajcenSunčica OstojićPrije Linza Zagreb je bio europskicentar orijentiran na umjetnost usuodnosu s novim tehnologijama, amanifestacija Nove tendencije, kojase održavala bijenalno, okupljala jesvjetska umjetnička i teoretičarskaimenaKôd – jezik našeg vremena, Ars Electronica,Linz, Austrija, od 6. do 11. rujna 2003.rs Electronica je ove godine imalaza temu Kôd – jezik našeg doba.Nakon što je prošlogodišnja fantastiènai potpuno nova tema Unplugged(Neprikljuèeni su usmjerili Ars na tehnološkuumjetnost u zemljama koje susmo nekad zvali Treæim svijetom) istotako fantastièno potpuno “obmanula”,umjetnièki direktor festivala odluèiose na sigurnu varijantu. Informacijaje ponovno u trendu i dok se DEAF– nizozemski festival elektronièkihumjetnosti bavio njezinim arhiviranjemi dostupnošæu uzevši za temuData Knitting (prepletanje podataka),ovogodišnja Ars Electronica prouèavakodiranje informacija, odnosno jezik.Prošlogodišnje šarenilo raznih rasa ovesu godine zamijenili standardni posjetiteljiArs Electronice – intelektualciu crnom sa èetvrtastim naoèalama iTitanium Powerbookovima pod rukom.Kod = umjetnost = životTemom Kôd – jezik našeg doba direktorfestivala Gerfried Stocker postavioje pitanje postaju li kompjutorski jezicilingua franca globalnog informacijskogdruštva. Kôd jezika sam je po sebistrukturiran na naèin da ga ljudskobiæe ne zna samo za sebe, nego gamora svladati i svladavajuæi ga usvajanjegova pravila. Kompjutorski jezici irazni softveri koje koristimo zapravo susimplificirane verzije jezika koje imajudimenziju internacionalnosti (za što jenajbolji primjer posjetiteljica prošlogodišnjeArs Electronice iz Afrike koja jeosnovala prvi cyber caffe u Africi, a bilaje potpuno nepismena).Simpozij je pratio logièku trodijelnustrukturu. Prvi se dio bavio odnosomkôda i prava, gdje je prevladavala osnovnaopreka: autorska prava u odnosu naopen source fenomen. Drugi dio bio jeposveæen kôdu u umjetnosti otvarajuæiosnovno pitanje – može li sam softverpostati umjetnost, i kakvi bi se tuestetski kriteriji primjenjivali? U dijelukôd = život problem se odnosi na bioinformatikui digitalnu biologiju kao novavruæa podruèja. “Hoæemo li koristitiSulake Labs Oy, Habbo Hotelgenetièku abecedu kako bismo preformuliraliKnjigu života, ili kako bismoobjedinili biološku Kulu babilonsku?”,zapitao se Gerfried Stocker.O znaèenju kôda, umjetnosti kôda,društvenim kôdovima, kolektivnojkreativnosti, softveru i umjetnosti predavaloje mnoštvo teoretièara, filozofai umjetnika, od kojih su možda najpoznatijiPierre Levy – jedan od najutjecajnijihteoretièara cyber-kulture, iliRoy Ascott – jedan od prvih umjetnikana tom podruèju. Petodnevni simpozijotvorio je mnoga pitanja i stvorio noveprostore za maštanje.Tehnološka egzotika najapanski i španjolski načinIzložba u OK centru pokazala jeznatan porast kvalitete u odnosu naprošlogodišnju, no još se nije u potpunostiuspjela odmaknuti od trendakoji se prvenstveno temelji na esteticiili principu rada kompjutorskih igrica.Uz izložbu i stalni postav Muzejabuduænosti u Ars Electronica centru tesimpozija u Brucknerhausu, festival supratila svakodnevna dogaðanja – koncertidigitalne glazbe, performansi,partiji.Od zvuènih senzacija treba izdvojitikoncert japanskog umjetnika kojidjeluje pod imenom umjetnièke grupekoju je osnovao Maywa Denki, a koji jeu nacionalnim razmjerima veæ dostigaorazinu popularnosti kakve pop zvijezde.Taj je umjetnik redizajnirao èitavorkestar u kojem se mehanièki instrumentisviraju putem elektromagnetai motora. Tako cvjetovi s ksilofonskimudaraljkama mogu odsvirati Bumbarovlet, saksofon na struju proizvodi nevjerojatnojak zvuk, a postoji i pjevaèicakoja Maywiju Denkiju pomaže pjevatii koja ima harmoniku umjesto pluæa.Takoðer je zanimljiv mechatronic performansšpanjolskog umjetnika Marcel.-lija Antuneza Roce koji je postavioironiènu i poetiènu bajku kao produktinterakcije meðu performerima, publikomi strojevima. Pri tome su zvuk,scenografija i roboti, koji su dio dramatskestrukture, kontrolirani putemegzoskeletona koje nose performeri.Publika upotrebom dva gigantska joystickamože aktivirati slike na projekcijii utjecati na zvuk. Organizatori su ovajperformans najavili kao genijalan i maštovitspoj medijske fikcije i teatra.Pobjeda pobjednicimaZlatna Nika je nagrada koju festivaldodjeljuje za najuzbudljiviji spojdostignuæa na podruèju tehnologije iznanosti, te umjetnièkog koncepta.Za svaku kategoriju nominirana su triautora, a nagradu dobiva jedan od njih.Dobitnici Zlatne Nike za interaktivnuinstalaciju su Blast Theory, tehnološko-teatarskagrupa iz Shefielda.Njihov rad Can you see me now? je ustvari adrenalinska kombinacija igreskrivaèa i lovice podebljana redizajniraniminterfejsima. Igra funkcionira takoda svaki sudionik u izložbenom prostorudobiva avatara kojimupravlja na virtualnojmapi grada, dok ih stvarnitrkaèi love ulicamastvarnog grada ustanovljavajuæipoziciju avatarapomoæu malih kompjutora(hendheld computercum-GPStracker). Kadaih ulove (fotografirajuæiih u prostoru u kojem senalaze) ispadaju iz igre, apobjednik je onaj sudionikkoji posljednji ostane,neulovljen. U meðuvremenuse virtualni igraèimogu meðusobno dopisivatii slati jedni drugimaaudio streamove s voki-tokijakoje nose trkaèi.Osim što je rijeè o vrlo zanimljivojigri u kojoj se svi ljubitelji umjetnosti itehnologije ponovno mogu osjeæati kaodjeca, kod tog je rada takoðer bitnareupotreba softvera za nadzor na naèinna koji bi se on zaista mogao koristitiu bliskoj buduænosti, u smislu spajanjavirtualnog i realnog prostora u jedani sudjelovanja u realnoj komunikacijiputem avatara. Time u biti otvaraju temeljnapitanja vezana uz tijelo u novojeri interakcije koja nam slijedi.Web radovi su podijeljeni u dvijegrupe: net vision i net excelence. U kategorijunet excelence pripadaju radovi kojisu najdosljednije realizirali umjetnièkikoncept i kod njih se na isti naèin vrednujukoncept i dizajn. Dobitnici zaovu godinu su Sulake Labs s projektomHabbo Hotel. Glavni razlog žirija bio jeda je Habbo Internet zajednica postalasnažan dio života njezinih èlanova i nataj naèin zapoèela ulaziti u realne životezajednice.U kategoriji net vision osnovni kriterijje inovativnost koncepta. Dobitnicisu Carlos J. Gomez da Llarena i YuriGitman sprojektomNoderunnerkoji dokumentiradogaðaje uNew Yorkuna naèinda parodirakompjutorskeigre, ireferira sena stare tvigre.Llarenai Gitmansu dobilinagraduprvenstvenozato štonjihov radpredstavljapokušaj redemokratizacije Interneta.Naime, oni su demonstrirali naèin radai interakcije putem Interneta koju jeustvari omoguæilo širenje Wi-Fi mreža ugradovima kao što je New York.Za kompjutorsku animaciju zasluženoje nagradu odnio Tim Tom,animirani film èiji su autori dvojestudenata – Romain Seguad i ChristelPougeoise. Žiri, u kojem je jedan odèlanova bio i Loren Carpenter (autorCinematrix Interactive EntertainmentSystems i mnogih izuma za unapreðenjetrodimenzionalne animacijepomoæu koje su onda raðeni Prièa oigraèkama ili Život buba) bio je oduševljentehnikom dvoje Francuza jer jefilm napravljen tako savršeno, da seuopæe ne osjeæa da je kompjutorskianimiran.Za digitalnu glazbu dobitnici suAstro Twin*Cosmos. Argument žirija zadodjelu nagrade tim opskurnim i nesasvim zrelim pojavama na glazbenojsceni bio je da je rijeè o “atipiènimpredstavnicima elektronske glazbe,prije svega zato što se odmièu od romantièneideje kompozitora koji preuzimakontrolu nad svakim aspektomslušateljeve reakcije, a tehnologijamu pritom služi kao narativna veza”.Rijeè je zapravo o zvuènim senzacijama– kombinaciji japanskog minimalistièkogpristupa glazbi i pokvarenihCD-a koja bi mogli prilièno šokiratinepripremljeno uho jer definitivno nepostoji nikakva narativna veza.Posljednja kategorija je cyber-generacija– U-19 freestyle computing, odnosnokategorija za mlaðe od 19 godina gdjeje nagradu dobio osamnaestogodišnjiGeorg Sochurek za 3D animaciju.Propuštene šanse NovihtendencijaZanimljivo je i to da je prije Linzaupravo Zagreb bio europski centarorijentiran na umjetnost i novetehnologije, a manifestacija Novetendencije, koja se održavala bijenalno,okupljala je svjetska umjetnièka iteoretièarska imena. Meðutim, nakonšestog održavanja Novih tendencija,kada je poèetni entuzijazam isparioa kulturna zajednica nije prepoznalanjihov anticipacijski znaèaj, ugasile suse. Danas u Hrvatskoj gotovo i nemaumjetnika koji bi mogli sudjelovatina Ars Electronici. Kroz èitavu njezinupovijest možemo se podièiti samojednim sudjelovanjem – na samimpoèecima, a i to je proizišlo izsuvremene klime Novih tendencija.Da su se nekim èudom održale i daih je kulturna zajednica prepoznala,danas bi Nove tendencije kao festival stradicijom vjerojatno imale Gericom,Microsoft, Siemens i Sony za sponzore,a i hrvatski umjetnici bi moždatada bili vizionari buduænosti.Blast Theory u suradnji s Mixed Reality Lab, Can you see me now?z umjetničke i znanstvene,praktične i teorijskeperspektive tri fokusne točkeArs Elecrtonica festivala umjetnosti,tehnologije i društva su Kôd=Zakon,Kôd=Umjetnost, Kôd=Život. Kolikoje snažna društvena regulacija inormativna moć struktura i pravilakompjuterskih igara? Kako softveri digitalni kodovi utječu na suštinui identitet medijske umjetnostikao “umjetnosti stvorene izkôda” – to jest, kao generativnei procesualne umjetničke formekoja se razvila iz, i koja se sastojiod algoritamskih i računalnihprocesa? Koje se paradigmeznačajne za našu budućnost moguizvesti iz umjetničkih i znanstvenihšpekulacija o dobu bio-informacijei genetičkog inženjeringa unastajanju? Ars Electronica održavase od 1979.